Kolumne

Od osnutka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata 2008. godine, sjedište ove prve profesionalne ustanove u kulturi vojvođanskih Hrvata je bilo u unajmljenim prostorijama, do konca 2014. godine, a prošloga je tjedna održano i svečano otvorenje novih, vlastitih prostorija ZKVH-a, koje se nalaze u Subotici. Važan projekt kupovine i adaptiranja vlastitog prostora Zavoda, omogućen je zajedničkim sredstvima Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske, ali i sredstvima koje je osiguralo Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno 

informiranje.

O programskoj misiji ZKVH-a – zaštiti, unapređenju i očuvanju hrvatske kulture u Vojvodini svjedoče brojni realizirani projekti i to jest činjenica! Zaista su brojna svjedočanstva o radu ove ustanove na znanstvenim, stručnim i razvojnim istraživanjima u području kulture, umjetnosti i znanosti, ali isto tako i u oblasti rada na organiziranju i prezentaciji suvremene kulture vojvođanskih Hrvata, a važan segment rada Zavoda je i izgradnja baze podataka, što je vezano uz veoma važno oblikovanje kulture sjećanja ovdašnjih Hrvata.

Jedno od važnih nastojanja ZKVH-a sigurno će i u budućnosti biti analiza i valorizacija umjetničkih i književnih djela, sagledavanje opusa i primjera iz baštine, kao i onih iz aktualne kulturne produkcije hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini, naravno, i u odnosu na djela nastala u određenim kulturnim kontekstima, kako na prostorima naše matične države, tako i na prostorima naše domicilne države.

ZKVH ima veliki značaj za ovdašnje Hrvate, ali je rad ove ustanove i dio priče opće kulture, a glede spomenute valorizacije, ona je baš sada goruće pitanje, jer današnju kulturnu scenu karakterizira hiperprodukcija »djela« i raznih »projekata« u područjima glazbe, kazališta, književnosti, filma i slikarstva. Boriti se protiv onih »kritičara« današnje umjetnosti koji su se uklopili u pozicije nezameranja i čuvanja osobnih interesa i koji ustvari obavljaju marketinški posao, podležući zakonima tržišta, je uzaludno, ali ipak, još uvijek postoje neki gurui, vodiči, koji nam uspijevaju ukazati na prave vrijednosti u oblastima umjetnosti.  

S jedne strane imamo hiperprodukciju, a s druge, primjerice, opadanje čitanja knjiga. Rezultati ankete Francuzi i knjiga povodom nedavnog otvorenja Sajma knjiga u Parizu pokazuju da postoji negativna dinamika kada je riječ o čitanju knjiga. Prema istom istraživanju, Francuzi u velikom postotku gledaju televiziju, surfuju internetom ili igraju video igrice. Pored tih aktivnosti, ne preostaje mnogo za knjigu »čije čitanje zahtijeva vrijeme – ne može se kupiti jedno poglavlje«, prokomentirao je Vansen Montaigne, predsjednik Pariskog sajma knjiga. Zvuči poražavajuće za umjetnost, ali nemojmo prenagliti! Priča je složenija. Trebamo imati u vidu i suptilno, suvremeno ispreplitanje moći i umjetničke produkcije. Tony Blair je pri svojoj vladi osnovao posebni tim za kreativne (umjetničke) industrije, uvidjevši da se upravo na njima posredno temelji ekonomski rast razvijenih zemalja.

Bilo kako da bilo, ni jedna produkcija u oblasti kulture nije imuna na pojave hiperprodukcije konfekcijskih djela, pa tako ni naša manjinska, a siguran sam da će ZKVH-a, jedan od gurua kulture i dalje osiguravati alate za kritičko mišljenje, a time i djelovanje u području kulture.

Z. S.