Bunjevačke i šokačke novine, nakon 145 godina otkako ih je pokrenuo biskup Ivan Antunović, dobile su novo ruho i ponovno su oživljene. Vlč. Josip Štefković ih je digitalizirao i tako ih, ovim pothvatom i vlastitim trudom, učinio dostupnim široj javnosti. Budući da se ove godine obilježava i 200. obljetnica rođenja Ivana Antunovića, ovaj događaj time dobiva još veći značaj i pridonosi proslavi dvostruke obljetnice u hrvatskoj zajednici.
Ivan Antunović – lučonoša narodnog prosvjećivanja
Ivan Antunović (Kunbaja, 1815. – Kalača, 1888.) bio je kaločki kanonik i naslovni biskup bosonski te publicist i prozni pisac, a smatra se pokretačem zakašnjelog preporoda među ugarskim Hrvatima. Poznato je da ga je kralj Franjo Josip 1866. godine imenovao prepozitom sv. Pavla u Baču, čime je uveden u kraljevsku knjigu plemića drugog reda. U ovom članku se nećemo baviti životopisom Ivana Antunovića, nego ćemo ga promatrati u kontekstu preporoditelja šokačkih i bunjevačkih Hrvata, koji je spasio ovaj narod od podjarmljivanja te pokrenuo tisak i spašavao ono što se već činilo izgubljenim.
U povijesti poznajemo dva razdoblja narodne borbe bunjevačkih i šokačkih Hrvata. U današnje su krajeve došli s mačem u ruci koncem XVII. stoljeća nakon borbe s Turcima, kada je završeno prvo razdoblje. Drugo je razdoblje bilo mnogo duže, značajnije i teže. To je bila borba duha, borba protiv mađarizacije. I upravo tada je došao pravi čovjek, suradnik i vršnjak bana i pjesnika Ivana Mažuranića i povjesničara Franje Račkog, vjerojatno najveći velikan bunjevačke i šokačke prošlosti Ivan Antunović. Njegov rad je najzaslužniji za bunjevačko i šokačko hrvatstvo, prosvjetu i narodnu svijest.
Zvonimir Pelajić
Opširnije u tiskanom izdanju
