Najmlađe dijete na ovoj fotografiji je Stipan Krstin, Kozonjin. Rođen je u Sonti 1955. godine, a kaže da je tada imao četiri godine. Snimka je napravljena u Erdutskoj planini prilikom branja vinograda njegovih roditelja, oca Ivana Krstina, Kozonje i majke Janje, rođene Domić, Zevine. Oni su također rođeni i živjeli su u Sonti sve do prije godinu dana do ove berbe. Ukazala im se povoljna prilika za kupnju kuće i maloga obiteljskoga imanja uključujući i ovaj vinograd i tako su se iz Sonte preselili u Erdutsku planinu. Do sedamdesete godine prošloga stoljeća su ovdje živjeli, a onda su se preselili u daleku Australiju. Stipan je proveo djetinjstvo, mladost i cijeli dosadašnji život u Australiji sa samohranom majkom i sestrom, jer im je otac poginuo radeći na građevini šest tjedana nakon dolaska u Australiju. Stipan je u Sontu dolazio nekoliko puta, jer ga vezuju obiteljske spone ovih ljudi s fotografije i ostalih koji nisu na fotografiji, a žive u Sonti i okolici. Ovoga ljeta (2018.) on je opet »skoknuo« do Sonte.
Ovo je prva berba grožđa mladoga bračnoga para od kada su se iz Sonte doselili u Erdut. Presretni što je vinograd obilato urodio, a ne poznavajući puno ljudi u novome kraju, pozvali su u berbu grožđa svoju rodbinu iz Sonte. Sonćani su stigli s parom zaprežnih kola. Na fotografiji su u prvom redu, nama s lijeve na desnu: Stipan Krstin, Kozonjin (1955.), Mandica Šokac, Žiškova (1950.) i Kata Domić, Zevina (1952.). U drugom redu: Marko (1938.) i Marta (1941.) Klecin bračni par Krečanovi, Ivan (1932. – 1970.) i Janja (1934. – 2017.) Krstin Kozonjini (Stipanovi roditelji), Marko Domić, Zevin – Kraljević Marko (1932. – 1996), Marica Vodeničar, Lešina (1949.), Pava Krstin, Kozonjin (1947. – 1995), Kata Krstin, Kozonjina – Šećerka (1944. – 2017.), Eva Domić, Zevina (1922. – 1992.) Manda Domić, Zevina (1908. – 1977.) i Grga Domić, Zevin (1946. – ?). 
Vinograd je na brdovitom terenu. Iza njega vidimo baru, to jest poloj. Prilikom rasta nivoa vode Dunava izlijeva se i u zemljanim udubljenjima ostavlja vodu, odnosno bare. U takvoj jednoj bari, prisjeća se Stipan, se i prehladio pecajući čikove kojih je tada bilo u izobilju. Liječio ga je mjesni lekar, ali i travar. Baš u ovoj putonji koju nosi na leđima, prepunu grožđa, Grga se banjao u toploj kupki ljekovitih trava i soli. Sjeća se on i kako je s majkom putovao na tržnicu u Osijek, pa su prodavali sir koji je mama pravila, a nikada ga nije probala, jer nije voljela mlijeko. Bio je izvrsne kvalitete te su tako imali osiguranu prodaju. Uz sir su obavezno u proljeće nosili kitice ljubičica i visibaba s planine, a kasnije i drugoga cvijeća i voća u zavisnosti od godišnjeg doba. Kada su iz Sonte dolazili gosti, donosili su u vrećama u Erdut kukuruza, a u povratku jabuke i drugo voće, bilo da su putovali vlakom ili zapregom. 
Za djecu je u gostima uvijek zanimljivo, a naročito im se svidjela kosina terena i bara sa svim svojim čarima, a tu je još bio i njihov čika Marko Kraljević. Marko je bio niskoga rasta, s bolesnim zglobovima i uslijed toga iskrivljenim udovima. Vidimo ga u njegovom legendarnom šeširiću koji nikada nije skidao. Bio je vesele naravi, nadaren za šale, pošalice i rječit. Bio je pravi šeret. Gdje je bio Marko Kraljević tamo je bilo veselo, a zašto su ga prozvali Kraljevićem ostaje nepoznanica. Marko je bio primjer svladavanja životnih tegoba na optimističan način.
Muškarci nazdravljaju rakijicom. Jasno je vidljivo da Ivan i Marko drže u ruci polućak, rakijsku bočicu. Ženske osobe i djeca nazdravljaju povećim grozdovima. Beru se vinske sorte grožđa, rizling i kadarka kao i stolna grožđa.
Ova fotografija odiše vedrinom, srdačnošću i veselim raspoloženjem tipičnim za berbu grožđa. Slikovito nam govori o rodbinskim vezama prožetim pozitivnim emocijama. Tu je pjesma, smijeh i šala na svoj i tuđi račun ali bez uvreda i svađa. Radosni, sretni ljudi uz pomoć prirode ubiru plodove svojih žuljevitih ruku.
Stipan ili Steven se uskoro vraća u svoj dom u Australiju. Ponijet će sa sobom ovu fotografiju koju su mu darivali rođaci iz nekih starinskih škrinja da ga sjeća na rane dane djetinjstva i na brigu i potragu svojih roditelja za svojim mjestom pod suncem.
Ruža Silađev