Proteklog vikenda u Subotici održani su 22. Dani pčelarstva, a organizator Udruženje pčelara Pčela, kao i izlagači, željeli su skrenuti pažnju čovječanstvu na važnost i značaj pčela. Upravo radi toga je ove godine moto susreta Spasimo pčelu. 
Ozbiljan problem kod pčelarstva koji zahvaća i puno širu populaciju jest krčenje šuma i iz dana u dan korištenje sve više štetnih kemikalija, pesticida i drugih preparata, od koji ne samo da ginu pčele i drugi kukci, nego će taj račun (kad-tad) biti ispostavljen i nama ljudima. 

Od pčela se može i živjeti

Jedan od izlagača na ovogodišnjim Danima pčelarstva bio je i Ivan Sudarević, mladi čovjek koji je odlučio baviti se samo pčelarstvom. Ljubav prema ovome poslu usadio mu je otac Kalman, koji se pčelarstvom počeo baviti još prije 30 godina. Danas on i Ivan skupa rade, te imaju oko 600 košnica. Ivan je još kao mali dječak, kao i njegova sestra Ana, bio tatin glavni pomagač. Danas je situacija drugačija, Ivan ima svoje pomagače. Njegov sin Martin (3 godine) je sada glavni pomagač, a kako je mama Marijana dodala, Martin je i glavni degustator meda. Vjerojatno će im se u ovome poslu uskoro pridružiti i mala Iva, ali tek za koju godinu. 
U posljednjih šest godina Ivan se intenzivno počeo baviti pčelarstvom, do tada je bio tu za ispomoć ali je radio u tiskari. Odlučio je stroj zamijeniti pčelama, te je uvidio da se od ovoga posla može i živjeti. 
Po njegovim riječima, ali i po mišljenju drugih pčelara ova godina je bila loša. Naime, klimatski uvjeti su bili loši za pčele. 
»Prvenstveno je loše bilo za bagrem. Bagrem se smrzao, suncokret je također bio loš, jer je bilo puno kiše, svilenica ili kako se kod nas naziva divlji duhan je također loš zbog klimatskih uvjeta. Sve u svemu, ovo je bila lošija godina za nas pčelare«, kaže Ivan Sudarević. 
Samim time, po košnici je proizvedena manja količina meda u odnosu na neke prijašnje godine. 
Po riječima brojnih pčelara problem je i sa šumama, koje se sve više krče i nestaju, a što se tiče špricanja i upotrebe kemijskih tvari naš sugovornik kaže kako je najgora uljana repica, jer se ona dosta šprica i što je još gore – šprica se kada je u cvatu! U tom razdoblju se špricanje mora najaviti na vrijeme, jer loše utječe na pčele do te mjere da zna biti i pomor pčela. Slična je situacija i sa suncokretom gdje također ima špricanja kemikalijama koje štete pčelama. 
O pčelama treba tijekom cijele godine brinuti, te su one sada na zimovniku u Bezdanu duž Dunava i tamo ostaju sve do proljeća. Prva paša koja ih čeka je odlazak na uljanu repicu, poslije toga kad krene cvjetanje bagrema u šumu, te na divlji duhan, a kasnije na suncokret, te ponovno na zasluženi odmor. 
Iako ima veliki broj ljudi koji cijele godine konzumiraju med, sezona meda počinje s prvim hladnijim danima, te tako obitelj Sudarević za svoje vjerne potrošače, osim cvjetnog, bagremovog i šumskog meda, priprema i matični mliječ u medu, pelud u medu, a kada su prigode za sajmove ili po želji kupaca pripremaju i orahe u medu, brusnice i drugo kandirano voće. 
Po Ivanovim riječima do sada nisu toliko posjećivali druge sajmove, ali im je u planu upravo na ovaj način više prezentirati svoje proizvode, te se pojaviti i na tržnici. 
Za sve ljubitelje ove zlatne tekućine kilogram meda se kreće od 500 do 800 dinara u zavisnosti od vrste. 

Zanimljivosti o pčelama

»Ako pčele nestanu s lica zemlje, ljudima preostaje još sam četiri godine... «, rekao je Albert Einstein.
Znanstvenici tvrde da je značaj pčela izuzetno velik. Pčele upravo kroz oprašivanje utječu i na poljoprivrednu proizvodnju i povećanje prinosa. Kada ne bi bilo pčela, prinosi bi bili daleko manji ili ih ne bi ni bilo. S oprašivanjem nije kraj koristi od pčela. Iako su najpopularnije po medu, one još proizvode i pelud, propolis, matični mliječ i vosak. Po mnogo čemu bi se ljudski rod mogao ugledati na pčele, ako nikako drugačije onda bar po poznatim principima koji vladaju među pčelama: red, rad i disciplina!
Ž. V.