Širom Vojvodine

Urbani cunami

Stara jezgra Grada Sombora zaštićena je kao prostorno kulturno-povijesna cjelina od velikog značaja. S obzirom na to da su viši stupnjevi zaštite samo izuzetni značaj i svjetska baština za očekivati je da se somborska jezgra grada čuvala kao posebna dragocjenost. Ali, ipak više nije tako, jer Sombor polako, ali nepovratno mijenja svoj izgled. Posljednja u nizu tih promjena je rušenje nekoliko kuća na Vencu Stepe Stepanovića i Avrama Mrazovića.

Srušena kuća Jánosa Hercega

U planu Grada Sombora iz 1878. godine bile su ucrtane kuće na Vencu Stepe Stepanovića, što znači da su već tada postojale u sadašnjim gabaritima. Dio tih kuća nestao je ovih dana po želji novog vlasnika koji je te kuće kupio ne zato da ih obnovi već poruši i tako napravi atraktivan prostor u centru grada za novu gradnju. Promatrali su Somborci tešku mehanizaciju koja je rušila dio zaštićene jezgre, a oni u čijem se neposrednom susjedstvu sve to događalo ovo rušenje doživljeli su ne samo kao rušenje dijela grada, već i dijela svog života. 
»Svaki zvuk rušenja koji je dopirao do nas posljednjih dana otkidao je dio mojeg djetinjstva. Kuća broj 4 bila je kuća Jánosa Hercega, somborskog književnika i jednog od najvećih književnih stvaralaca na mađarskom jeziku, člana Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti. Sve kuće od kuće Jánosa Hercega u broju 4, pa do kuće broj 14 bile su ucrtane još u planu Sombora iz 1878. godine u postojećim gabaritima, s postojećom regulacijom i pretpostavljam jedinstvenom građevinskom linijom, osim što su neke od naših kuća početkom XX. stoljeća dobile novu fasadnu dekoraciju«, kaže Gordana Kelić. 
Kuća Jánosa Hercega srušena je samo tjedan dana nakon književne manifestacije Podunavski dani Jánosa Hercega koju organizira Gradska biblioteka Karlo Bijelicki. Ipak na rušenje njegove kuće somborska književna javnost ostala je nijema.

Alarmantan slučaj

Rušenje dijela starog Sombora zateklo je i iznenadilo i glavnog gradskog urbanista Milana Stojkova. »Ovo nije prvi slučaj, ali je ovaj slučaj alarmantan, jer je srušeno šet kuća u istom bloku, a to se u centru Sombora do sada nije dogodilo. Procedura je takva da onaj tko hoće da ruši podnese zahtjev za rušenje, mi onda tražimo mišljenje Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i nakon toga izdaje se rješenje pozitivno ili negativno. Ovaj slučaj zaista jest alarmantna situacija, jer se mi oslanjamo na Studiju zaštite koju je još 2007. godine uradio Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, baš da bi zaštitili jezgru grada«, kaže Stojkov. 
A upravo je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture dao suglasnost za rušenje. Usprkos tome što kuće u Studiji zaštite nisu bile planirane za rušenje. 
»Investitor je podnio potrebnu dokumentaciju s izvješćem o zatečenom stanju gdje je utvrđeno da je objekt u ruševnom stanju i iz tog razloga je služba zaštite dozvolila uklanjanje iako je taj objekt studijom zaštite predviđen za zadržavanje. Da, investitor je ishodovao uvjete za rušenje, ali su mu u uvjetima za uklanjanje objekata dana ograničenja za izgradnju novog objekta«, kaže Jelena Filipović iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. 
Sličnih primjera u gradu ima još, a na mjestu starih kuća niču višekatnice koje se ni oblikom ni gabaritima ne uklapaju u postojeći izgled ulica. Tako je već najavljeno i odobreno rušenje kuće u Ulici Veljka Petrovića, gdje umjesto prizemne kuće treba biti izgrađena katnica s 32 stana. 
»Svjedoci smo danas velike navale investitora koji žele srušiti staru kuću i na njenom mjestu podići zgradu s tridesetak i više stanova. To znači opterećenje komunalne infrastrukture, 30-40 novih parkirališnih mjesta. Na žalost, ne možemo to spriječiti sve dok ne promijenimo Detaljni plan regulacije Venca i Generalni urbanistički plan Sombora. Do tada mi ovo što se događa ne možemo zaustaviti«, kaže Stojkov. 
Promjena planske dokumentacije moguća je tek sljedeće godine, a do tada mnogo toga u zaštićenoj jezgri grada više neće biti kao danas. Jedini trag nekadašnjeg Sombora ostat će samo crtež arhitekta Brane Jovina Sombor viđen očima ptice na kome je ucrtana svaka somborska kuća, svaki prozor, dimnjak i kapija. 
                                     Z. Vasiljević

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.