Osmo izvješće o provedbi 
Akcijskog plana za manjine

Prošloga je tjedna u Beogradu predstavljeno osmo izvješće o provedbi Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, srednjoročnog strateškog dokumenta čija je realizacija neophodna kako bi Srbija u procesu pristupanja Europskoj uniji otklonila nedostatake uočene u tom području. Osmo izvješće odnosi se na drugi kvartal 2018. godine. Ravnateljica Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović istaknula je kako je u ovom izvještajnom razdoblju 74 posto aktivnosti u potpunosti realizirano ili se kontinuirano realizira od ukupno 112 aktivnosti predviđenih Akcijskim planom.
Paunović je navela i da je od 74 nositelja aktivnosti svoje priloge o provedbi dostavilo njih 60, među kojima i 50 jedinica lokalne samopurave u kojima žive pripadnici manjinskih naroda. Priloge je dostavilo i Hrvatsko nacionalno vijeće, čiji je predsjednik Izvršnog odbora Darko Sarić Lukendić nazočio prezentaciji izvješća u Beogradu.
»Kao i prije, HNV je dostavilo svoje priloge. Sada smo u fazi analize aktualnog, osmog izvješća kako bismo eventualno ukazali na dijelove s kojima nismo suglasni«, kaže za HR Darko Sarić Lukendić. 
Po riječima Suzane Paunović, Kancelarija će se usredotočiti na daljnje unaprjeđenje sustava praćenja Akcijskog plana i nastaviti s potporom svim osobama koje sudjeluju u procesu izvještavanja.
D. B. P.

Vladan Čutura doktorirao 
na studiju kroatistike

Prošloga je tjedna na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru Poslijediplomskoga studija kroatistike doktorski rad obranio Vladan Čutura. On je jedan od petero pripadnika hrvatskoga naroda u Srbiji čiji doktorski studij u Hrvatskoj stipendira tamošnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 
Naslov Čuturina rada bio je Fenomenologija zločina u hrvatskoj popularnoj kulturi s osvrtom na narative o fenomenu kriminala u različitim suvremenim kulturnim praksama. Rad je interdisciplinarnoga karaktera temeljen na uvidima kulturalnih studija, teorije književnosti, kriminologije, kaznenoga prava i filozofije morala. Rad je ocijenjen ocjenom summa cum laude (najveća pohvala), a istraživanje je pisano pod mentorstvom redovitoga profesora dr. sc. Stipe Grgasa, predstojnika Katedre za amerikanistiku Odsjeka za anglistiku. Članovi povjerenstva bili su prof. dr. sc. Maša Kolanović s Katedre za noviju hrvatsku književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te prof. dr. sc. Boris Škvorc s Odjeka za kroatistiku splitskoga Sveučilišta. Doktorski rad bit će priređen za objavu naredne godine u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade.
»Vjerujem da će sada, nakon završetka doktorskog studija, moji projekti na području znanstvenih istraživanja, a planiram se baviti i istraživanjem Hrvata u Republici Srbiji, biti potpuniji i znanstveno relevantniji«, izjavio je Čutura za naš tjednik.
Vladan Čutura je rođen 1982. u Somboru. Osnovnu školu je završio u Bezdanu, a gimnaziju u Somboru. Studij kroatistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao lektor u NIU Hrvatska riječ iz Subotice, te kao profesor hrvatskog jezika u školama u Subotici. Priredio je i uredio knjigu Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča. Bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika Časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ te član Povjerenstva za književnu nagradu Emerik Pavić koju dodjeljuje ZKVH. Sudjelovao je na nekoliko stručnih skupova s radovima koji su tematizirali književnost Hrvata u Vojvodini. Trenutačno živi u Austriji gdje radi kao lektor na Visokoj školi za međunarodne odnose i poslovanje u Burgenlandu (Gradišću) te kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u Saveznoj gimnaziji Eisenstadt (Željezno).
D. B. P.

Manjinski mediji kao kulturno naslijeđe

Druga Europska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima bit će održana u Novom Sadu od 15. do 17. studenoga. Pod nazivom »Jesu li manjinski mediji kulturno naslijeđe«, konferencija će propitivati poziciju manjinskih medija kao aktivnih činilaca razvoja europskih društava. Prvi dan konferencije je rezerviran za predavanja o glavnim temama događaja namijenjenim novinarima, studentima, menadžmentima medija, predstavnicima institucija i organizacija koje se bave položajem manjinskih zajednica, manjinskim i kulturnim pravima, kao i srednjoškolcima koji pohađaju fakultativni predmet »Mediji i medijska pismenost«, dok će se drugog dana događaj odvijati kroz plenarni rad u četiri panela.
Organizatori konferencije su Magyar Szó, Asocijacija medija, Heror media Pont i Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija u suradnji s Europskom asocijacijom manjinskih dnevnih listova.