Predizborna tišina, barem kada je riječ o tzv. većinskim medijima, započela je, ili se nastavila, ovisno kako tko gleda, raspisivanjem izbora za nove sazive nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Ne može se reći kako ništa o tome nije objavljeno, ali se rijetka sporadičnost nastavila, dâ se zamijetiti praćenjem medija na jeziku nacionalne većine.
S druge strane, velike su se aktivnosti započele u izbornim taborima onih koji pretendiraju činiti nove sazive nacionalnih vijeća u predstojeće četiri godine. Osobito se to vidi kod brojnijih nacionalnih zajednica, gdje je i demokratski potencijal veći.
Državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak smatra da je veoma važno da što veći broj pripadnika nacionalnih manjina ostvari svoje biračko pravo na izborima, navodeći da je podizanje pozornosti javnosti i svih potencijalnih sudionika u izbornom procesu, glavni cilj resornog ministarstva. Ono je već izašlo s novim zakonskim rješenjima, koja će, tvrde, dodatno poboljšati položaj nacionalnih manjina u Srbiji.
»Tu se, prije svega, izdvaja upis podataka u matične knjige o nacionalnoj pripadnosti. Zatim, podnesen je prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti prava i sloboda, kao i reguliranje nacionalne pripadnosti u javnim registrima. Uspostavili smo internetsku uslugu između jedinstvenog i posebnog popisa birača. Nadamo se da će to unaprijediti ovaj izborni proces. Tu je i cijeli niz rješenja koja se tiču službene uporabe jezika i pisma u zajednicama gdje većinu čine pripadnici nacionalnih manjina«, navodi Bošnjak, a prenose srbijanski mediji.
Hrvati
Reakcija iz hrvatske zajednice na finalno dotjerivanje pred izbore, ionako fino dotjeranih nacionalno-manjinskih prava, kako to vele u resornim državnim tijelima, došla je u vidu upozorenja kako se uvjeti za održavanje izbora ne bi trebali mijenjati u izbornoj godini. Naime, zbog toga što potpisi potpore izbornicima (elektorima) moraju biti ovjereni od javnih bilježnika, uvelike je usložnjen i otežan ovaj proces i tako je posredno pridonijeto da se »izborno pravo pripadnika nacionalnih manjina dovede gotovo do besmisla«. Izbori za nove sazive nacionalnih vijeća nacionalnih manjina raspisani su za manje od dva mjeseca nakon usvajanja izmjena u zakonu, zaključuje se u reakciji.
Mađari
Namjerno ili ne, prije osam dana mađarski premijer Viktor Orbán osobno nazočeći otvorenju nogometne škole u Bačkoj Topoli, djelovao je impozantno i svakako ohrabrujuće u vrijeme kada se mađarska nacionalna manjina u Srbiji sprema za izbor novih članova svojega krovnog tijela kulturne autonomije. Najveća politička snaga u mađarskoj zajednici, Savez vojvođanskih Mađara (SVM), ne krije tu snagu. Međutim, oni manje snažni, tvrde kako ih SVM sputava u njihovim demokratskim nastojanjima, prije svega u sudjelovanju u izborima.
Za sada je proglašena samo jedna lista, Mađarska sloga, dok Mađarski pokret i dalje prikuplja potrebnu podršku kako bi mogao proglasiti listu i sudjelovati na izborima za nacionalno vijeće.
Rusini
Rusini će u ovom izbornom ciklusu nastupiti u više kolona. Imaju četiri proglašene liste, što je najviše u jednoj zajednici do sada, i koje će predvoditi Željko Kovač, aktualni predsjednik njihovog Vijeća, zatim Borislav Sakač i Olena Papuga, te skupina birača Za mlade Rusine. Ova malobrojna nacionalna zajednica s oko 14 tisuća pripadnika osobitu pozornost usmjeruje na obrazovanje. Ubrzo po raspisivanju ovogodišnjih izbora prvi su imali dvije proglašene izborne liste rusinske zajednice.
Za Rusine, među najvažnijim je svakako upis prvaša za nastavu na rusinskom jeziku, ali i stipendiranje učenika koji upisuju gimnaziju na rusinskom jeziku u Ruskom Krsturu, koja je, kako kažu, jedina na svijetu.
Rusini na prostoru Vojvodine žive dulje od 260 godina, nemaju matičnu državu i Srbiju smatraju svojom domovinom. Po podrijetlu pripadaju istočnim Slavenima, pišu ćirilicom, a po vjeroispovijesti su grkokatolici.
Crnogorci
Sporazum o međusobnoj suradnji nacionalnih udruženja Crnogoraca u Srbiji potpisan je u svrhu zajedničkoga nastupa na izborima za saziv vijeća nacionalne manjine. Sporazum je potpisalo 13 udruženja iz svih krajeva Srbije – Beograda, Novog Sada, Subotice, Aleksinca, Vrbasa, Kule, Lovćenca, Feketića, Crvenke, Zmajeva i Malog Iđoša. Na ovaj način, kako navode u zajedničkom priopćenju, nacionalna udruženja Crnogoraca u Srbiji, čije se aktivnosti temelje na afirmaciji i zaštiti crnogorskih identitetskih vrijednosti, obvezuju se međusobno surađivati na predstojećim izborima za izbor članova Nacionalnog vijeća crnogorske nacionalne manjine u Srbiji.
Albanci
Ostaje upitno kako će albanska nacionalna zajednica u Srbiji birati predstavnike svojega nacionalnog vijeća.
Predsjednik Koordinacijskog tijela za Preševo, Bujanovac i Medveđu Zoran Stanković je rekao za srbijanske medije kako očekuje da će sve albanske stranke sudjelovati na izborima. On je o sudjelovanju albanskih stranaka na izborima za vijeća nacionalnih manjina i drugim temama razgovarao u Bujanovcu s predsjednikom Nacionalnog vijeća Albanaca Shukrijem Ymerijem.
»Očekujemo da će biti postignut konsenzus, da će izabrani predstavnici Albanaca biti oni ljudi koji će na svaki način unaprijediti rad Nacionalnog vijeća Albanaca, unaprijediti saznanja o nacionalnim vrijednostima koja Albanci imaju i da će sve proteći u najboljem mogućem redu«, rekao je Stanković.
Treba na koncu reći i kako pojedini kandidati na listama iz pojedinih manjinskih zajednica tvrde da imaju problema s ovjerom potpisa kod javnih bilježnika jer, kako kažu, ne pripadaju listi koju podupire vladajuća garnitura u lokalnoj samoupravi, poput recimo one u Vršcu.
Rok za podnošenje izbornih lista je do 19. listopada u ponoć. Konačan broj birača bit će poznat do 1. studenog u ponoć. Na izborima za nacionalna vijeća nacionalnih manjina sudjeluju 22 nacionalne manjine. Osamnaest će glasovati izravno, a četiri nacionalne manjine – makedonska, ruska, hrvatska i crnogorska će na izborima sudjelovati putem izborničkih (elektorskih) skupština. Izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina bit će održani 4. studenog 2018. godine.
Siniša Jurić