Interliber za srednjškolce

Hrvatsko nacionalno vijeće organizira jednodnevnu ekskurziju na Sajam knjiga i učila Interliber u Zagrebu za srednjoškolce koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku i nastavnike koji rade u hrvatskim odjelima. Posjet Interliberu će biti u subotu, 17. studenoga 2018. godine. Cijena aranžmana je 3000 dinara i plaća se u tri rate po 1.000 dinara. Program se sastoji od posjeta Interliberu, ručka (uračunatog u cijenu) i posjeta centru Zagreba. Polazak je u ranim jutarnjim, a povratak u kasnim večernjim satima. 
Prvu ratu je potrebno uplatiti najkasnije do 28. rujna, drugu do 20. listopada, a treću do 15. studenoga. Prijava učenika za putovanje vrši se u školama putem obrasca A Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Novac se uplaćuje isključivo na žiro račun Hrvatskog nacionalnog vijeća, a obvezu prikupljanja novca i uplate preuzet će razredne starješine. O detaljima putovanja učenici i nastavnici će biti naknadno obaviješteni.
D. B. P.
    

HNV subvencionira autobusne 
karte za srednjoškolce

Odbor Hrvatskog nacionalnog vijeća za obrazovanje je na svojoj prošlotjednoj sjednici donio odluku da će HNV ove školske 2018./19. godine subvencionirati autobusne karte za sve učenike srednjih škola hrvatskih odjela koji su prethodni ciklus školovanja završili na hrvatskom nastavnom jeziku. Učenici koji ispunjavaju ovaj uvjet, a podnijeli su zamolbu HNV-u, dobivaju subvencije prema sljedećim dvama kriterijima: učeniku koji stanuje u prigradskim naseljima subvencionira se polovica cijene karte (1.800 dinara), dok se učeniku koji stanuje u Subotici subvencionira četvrtina karte (804 dinara).
HNV će učenicima mjesečno financirati karte u navedenom iznosu, a razliku do punog iznosa karte za one učenike kojima će se plaćati dio, učenici moraju samostalno uplatiti na autobusnoj stanici. Ovu subvenciju HNV-a dobilo je ukupno 29-ero učenika, 22 iz Gimnazije Svetozar Marković, šestero iz Politehničke škole i jedna učenica iz Medicinske srednje škole u Subotici. Popis učenika dostupan je na facebook stranici Hrvatsko nacionalno vijeće – obrazovanje.
Inače, HNV je u svojem proračunu za ovu namjenu opredijelilo 700.000 dinara. 
D. B. P.

Zastupljenost manjina 
u državnim tijelima i dalje problem

U pojedinim područjima ostvarivanja prava nacionalnih manjina Srbija ima bolje standarde od Europske unije, ali postoje i područja u kojima još treba raditi, rečeno je na konferenciji o nacionalnom diverzitetu – Europa u mom gradu, koja je prošlog tjedna (20. i 21. rujna) održana u Somboru. Organizatori su bili Fondacija Konrad Adenauer i Udruženje Nijemaca Gerhard iz Sombora, a domaćin Grad Sombor. Konferenciji su nazočili i predstavnici nacionalnih vijeća manjina, a ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća nazočio je Darko Sarić Lukendić, predsjednik IO HNV-a. 
Prema riječima ravnateljice Vladine kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzane Paunović zakoni Srbije u području ljudskih i manjinskih prava usklađeni su s dokumentima Europske unije i konvencijama Ujedinjenih naroda, a ono što će biti izazov je implementacija zakona. 
»Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja nacionalnim manjinama, osim individualnih prava priznaje i kolektivna prava, a to su nacionalna vijeća preko kojih nacionalne manjine ostvaruju svoja prava na obrazovanje, informiranje, službenu uporabu jezika i pisma i svoju kulturu. Pozitivan primer je brojka od 70.000 mališana koji se školuju na materinskom jeziku. Ali postoje i područja u kojima tek treba raditi. Prije svega, kada je riječ o zastupljenosti nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama, pokrajinskim tijelima i na republičkom nivou. U tom smislu, zakonskim izmjenama predvidjeli smo mogućnost da pripadnici nacionalnih zajednica izjasne svoju nacionalnu pripadnost kako bi imali bolju evidenciju koliko ima pripadnika nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama, Pokrajini i drugim državnim tijelima. I to je nešto što je za nas u ovom trenutku prioritet«, kazala je Paunović.
Z. V.

Umrežavanje Hrvata 
diljem svijeta

U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske 25. rujna je predstavljen pilot projekt Registar hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske. Registar je izvorni projekt Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojim se promiče umrežavanje Hrvata diljem svijeta te njihovo povezivanje s domovinom. Registar, kao posebna mrežna stranica dizajnirana u obliku digitalne baze podataka, otvara mogućnost uspostave gospodarske, znanstvene, kulturne, sportske i svake druge vrste suradnje. Predstavljajući pilot projekt državni tajnik Zvonko Milas naglasio je kako upravo registracijom i izradom zapisa u Registru svi postajemo dijelom globalne Hrvatske te promičemo umrežavanje hrvatskog naroda diljem svijeta. »Želimo prije svega okupiti globalnu hrvatsku obitelj i mislimo da je ovaj projekt usmjeren upravo prema tom cilju, da stoljetno iseljavanje Hrvata koje je nekad predstavljalo slabost pretvorimo u prednost i našu snagu«, istaknuo je Milas i pozvao sve Hrvate da, bez obzira gdje žive, pristupe Registru te da iskoriste sve njegove funkcionalnosti i prednosti.
U sklopu predstavljanja Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske o mrežnoj stranici, najznačajnijem sadržaju i funkcionalnosti projekta, govorio je Dario Magdić, načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Pilot faza projekta provodit će se od rujna do prosinca 2018. godine, namijenjena je Hrvatima iz Savezne Republike Njemačke, SAD-a i Argentine, a pristup Registru otvoren je i za sve ostale buduće korisnike, neovisno o državi u kojoj žive. Osim navedenih mogućnosti, radi jednostavnosti korištenja i premošćivanja jezičnih prepreka pripadnika hrvatskog naroda diljem svijeta i njihovih potomaka, sučelje Registra i svi njegovi sastavni dijelovi su višejezični te su, osim hrvatskog, dostupni i na tri svjetska jezika (engleski, njemački i španjolski) na mrežnoj stranici www.registarhrvataizvanhrvatske.hr. 

Izaslanstvo APV u posjetu 
Primorsko-goranskoj županiji

Prošloga tjedna je izaslanstvo Pokrajinske vlade, koje je predvodila pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Dragana Milošević, posjetilo Primorsko-goransku županiju. Prvoga dana su u županijskom sjedištu u Rijeci posjetili pravoslavnu crkvu Svetog oca Nikolaja, a zatim se sastali sa županom Zlatkom Komadinom na čiji poziv su i boravili u ovoj županiji.
»U ime cijele Pokrajinske vlade i u ime naše delegacije zahvaljujem na srdačnom prijemu. Svi naši dosadašnji kontakti ukazuju na dobru suradnju, ali i na ozbiljan prostor da ta suradnja, u vremenu koje je pred nama, u svim područjima bude bolja i obostrano korisnija nego do sada«, rekla je, uz ostalo, Miloševićeva tijekom razgovora s Komadinom koji je također potvrdio spremnost za unaprjeđenje suradnje.
Izaslanstvo Pokrajinske vlade se u prostorijama Generalnog konzulata Republike Srbije u Rijeci sastalo i s predstavnicima Karlovačke županije, Grada Ogulina i općina Plaški, Vojnić i Krnjak, zatim s predstavnicima srpske zajednice u Rijeci, predstavnicima naselja Moravice, Gomirje i Ljubošina koje teritorijalno pripadaju Općini Vrbovsko te s predstavnicima triju kulturno-umjetničkih društava koja nose ime velikog znanstvenika Nikole Tesle – iz Ogulina, Karlovca i Plaškog.
Miloševićeva je razgovarala u Umagu i s načelnikom za kulturu Istarske županije Vladimirom Torbicom, načelnikom Umaga za opće poslove i društvene djelatnosti Slavišom Šmalcom i direktorom Turističke zajednice tog istarskog grada Milovanom Popovićem o budućoj suradnji na različitim manifestacijama i projektima. »Tu prije svega mislim na manifestacije Dani Vojvodine u Istri i Dani Istre u Vojvodini«, te prezentaciji programa institucije kulture obiju regija. Kada je o Vojvodini riječ to se, kako je precizirala Miloševićeva, odnosi prije svega na Srpsko narodno pozorište, Muzej Vojvodine, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Arhiv Vojvodine, Centar za kulturu Vojvodine Miloš Crnjanski i pokrajinske zavode za kulturu nacionalnih manjina.