Na elektorskoj skupštini 2014. godine za izbor vijećnika Hrvatskog nacionalnog vijeća sudjelovale su dvije izborne liste: lista br. 1 – Hrvatska lista dr. Slaven Bačić, za koju je glasovalo 95 elektora i koja je u Vijeću dobila 21 mandat, te lista br. 2 – Zajednička lista hrvatskih udruga – dr. Tomislav Stantić, za koju je glasovalo 37 elektora, i koja je u vijeću imala 8 vijećnika. 
Prikupljanje potpisa za elektore koji će sudjelovati na izborima za 4. saziv HNV-a još traje, a o radu Vijeća u proteklom mandatu razgovarali smo s Tomislavom Stantićem.
Kako ocjenjujete rad HNV-a u proteklom mandatu? Što biste izdvojili kao postignuća, a gdje konkretno vidite da se moglo i više postići?
HNV danas, a vjerujem da je slično i u drugim manjinskim zajednicama, funkcionira kao neka vrsta prinudne uprave, bez ambicija, a niti podrške da načini iskorak u pravom smjeru. Država je, očito, na tragu europskih iskustava i preporuka, formirala nacionalna vijeća, a da u tom momentu, a ni sada, niti država, a niti manjinske zajednice ne znaju što bi s njima. U ozračju izraženog deficita demokratskih procesa u društvu u cjelini, ni aktivnosti nacionalnih vijeća ne mogu biti iznimka. Nedostaje bilo kakva inicijativa pojedinca, a bez osobne angažiranosti i participacije rezultati su vrlo upitni i ograničeni. U biti, decentralizacija i delegiranje odgovornosti na lokalni nivo manjinskih samouprava bi suštinski podiglo kapacitete rada nacionalnih vijeća. Kao što rekoh, potpuno je zatajila demokratizacija procesa u zajednici, pa time i u HNV-u, izostao je dijalog po važnim pitanjima, vrhunac je odbijanje HNV-a da organizira Javnu raspravu o izmjenama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Ono što je iole važno spomena to je iskorak po pitanju udžbenika za osnovne škole. U području tradicijske kulture, koja je nesporno važan faktor opstojnosti svake manjinske zajednice, sve se svelo na nepravednu raspodjelu sredstava »podobnim« i »onim drugim« udrugama, a što je onda stvaralo loše ozračje prijepora i nerazumijevanja. Izostala je i orijentacija k usavršavanju za pisanje projekata prekogranične suradnje i značajniji iskorak k EU fondovima.
Smatrate li da postojanje »oporbe« u Vijeću otežava ili pospješuje rad, konkretno, u svezi postizanja ciljeva Vijeća? Valjda se svi vijećnici zalažu za iste ciljeve?
Postojanje oporbe je apsolutno nepoželjno u ovom, a kako se čini i u narednom mandatu HNV-a, s obzirom na to da je poziv za formiranje zajedničke liste od strane DSHV-a upućen samo »biranim« udrugama i pojedincima. Svako kritičko mišljenje se smatra neprijateljskim i praktično ne postoji mogućnost za raspravu o prijedlozima oporbe. Velika većina vijećnika bez razmišljanja glasuje za prijedloge vladajuće većine, tako da je teško govoriti uopće o bilo kakvom zalaganju za bilo kakve ciljeve. Status oporbe je mjera demokratičnosti u svakoj organizaciji, pa tako i HNV-u.
Kako ocjenjujete Vaš osobni doprinos i vijećnika s liste na čijem ste čelu bili u ovom mandatu?
Elementarni preduvjeti za doprinos oporbe radu HNV-a nisu postojali. Bez mogućnosti predlaganja točaka dnevnog reda, ograničeno obraćanje na sjednicama na dvije minute i izbjegavanje odgovora na vijećnička pitanja su uistinu otežala rad vijećnika s naše liste. Podsjetit ću da je rukovodstvo HNV-a  zabranilo održavanje konferencije za tisak našoj vijećničkoj grupi, te smo istu držali ispred zgrade HNV-a. Maksimalno smo se trudili ukazati na brojne propuste u radu, ali s druge strane nije bilo sluha da se takvo što razmatra.
Koje najvažnije zadaće vidite u narednom radu Vijeća?
Teško je govoriti o ozbiljnim zadacima organizacije koja nije uspostavila temeljne uvjete za demokratičnost u radu. U momentu kada ključni politički faktor Hrvata u Srbiji –  DSHV, nakon osmogodišnje izdašne potpore, odjednom istu uskraćuje dosadašnjem rukovodstvu HNV-a, budućnost krovnog tijela hrvatske zajednice postaje krajnje neizvjesna. Očito se radi o ozbiljnom sukobu u vrhu DSHV-a i HNV-a, što je manje-više isto, a to onda, i ovako slab HNV, može dodatno destabilizirati.
Hoćete li sudjelovati na izborima kao nositelj liste? Prikupljate potpise, ali nositelj liste nije jasno istaknut. Zbog čega? 
Na Izvršnom odboru i Skupštini Hrvatskog građanskog saveza, udruge na čijem sam čelu, a čiji su programski dokumenti poznati i javno dostupni na internet stranici www.hgs.org.rs, odlučili smo sudjelovati na ovim izborima i podržati i motivirati i ostale pripadnike zajednice da se kandidiraju, usprkos svim otežavajućim okolnostima koje prate rad HNV-a svih ovih godina. S obzirom na inicijativu velikog broja ozbiljnih ljudi, i prije četiri godine, a i danas, da se formira jedna zajednička lista, a što je i DSHV, čini se ipak neiskreno, javno podržao, mi nismo, za sada, ponudili formiranje vlastite liste. Podsjetit ću i na zakonsku direktivu da se liste formiraju tek na elektorskim skupštinama, dakle 4. studenoga ove godine. Dakle, prostora za dogovor oko bolje budućnosti HNV-a i hrvatske zajednice još uvijek ima, premda se čini da najodgovorniji, kao i prije četiri godine, ipak biraju polarizaciju i prijepore kao ugodnije ozračje za ispunjenje svojih, rekao bih prije svega osobnih ambicija. 
Z. Sarić