Projektna nastava i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) dva su lajt motiva suvremene nastave, koji se odnedavno uvode u Srbiji. Stručna usavršavanja, obuka, instaliranje nove opreme i angažman države u tome procesu dio su svakodnevnih obveza djelatnika na polju obrazovanja i odgoja u Srbiji.
Reforma obrazovnog sustava u Srbiji započela je prošle školske godine, a od tekuće na snazi su novi programi nastave i učenja i nova koncepcija nastavnog programa. To podrazumijeva i nove udžbenike za prvi i peti razred osnovne škole i za prvi razred gimnazije. Koncepcija nastavnog programa se mijenja, ciklus promjene trajat će četiri godine, nakon kojih će biti zaokružena reforma obrazovnog sustava općeg osnovnog i srednjeg obrazovanja u Srbiji.
Projekti u nastavi

Strategija obrazovanja Republike Srbije do 2020. godine predviđa povećanje broja visokoobrazovanih ljudi i na taj se način reformira gimnazija, kako bi postala općeobrazovna baza koja priprema učenike za buduće studente i nastavak školovanja. Srednje stručne škole usmjerene su na proizvodne djelatnosti i nakon završetka učenici imaju izravnu prohodnost na visoke strukovne škole. 
U pogledu samih programa nastave i učenja oni su drugačije koncipirani. Osim toga što su orijentirani na sadržaje, usmjereni su i na ishode kao i na sam proces učenja, ali i na samoevaluaciju, tj. samovrjednovanje nastavnika u tome procesu. Složeniji su i fokus je stavljen na aktivnosti učenika. Kao novina uvodi se projektna nastava. U prvome razredu osnovne škole projektna nastava je uvedena kao poseban sat u programu nastave i učenja, i kroz tu projektnu nastavu će se učenici od prvog do četvrtog razreda osamostaljivati. Do četvrtoga razreda postoji kao poseban nastavni predmet, a od petog do osmog je integrirana u druge nastavne predmete. Svaki je nastavnik tako u obvezi realizirati po jedan projekt u okviru vlastita predmeta koji predaje. 
To u stvari znači da neće svaki nastavnik raditi sam taj projekt, jer bi učenici onda imali trinaest pojedinačnih projekata nego će se profesori i nastavnici udruživati i skupa realizirati određene projekte, doznajemo od dopredsjednice Odbora za obrazovanje pri Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) Margarete Uršal.
»Cilj je povezivati sadržaje koji se uče, nastavna gradiva i teme, te da se izučavaju s različitih aspekata. Primjerice, jedna tema iz jezika bit će obrađena i u glazbi, književnosti, povijesti, geografiji gdje se može lokalizirati djelo ili pojam«, kaže Uršal.
Klasična nastava sa satima i predmetima polako odlazi u povijest. Istina, takav koncept je i dalje okosnica obrazovanja, barem u Srbiji, ali se, kao što je navedeno, aktivno radi na reformi obrazovanja. U Europi i susjednim zemljama postoje tendencije da se takav način nastave ukine, reformom u Hrvatskoj uvedene su novine u tome pogledu, dok je u Mađarskoj projektna nastava već dulje vrijeme realnost, prenosi Margareta Uršal.

Osjećaj za učenika

Prije deset godina započela je jedna od faza reforme obrazovanja u Hrvatskoj i tada je uveden oblik projekta informacijsko-komunikacijske tehnologije, skraćeno IKT nastave. 
»Oni su sada ispred nas u tome smislu i kada pogledamo udžbenik hrvatskog jezika koji je rađen za takav koncept, u potpunosti nam odgovara jer je koncipiran upravo tako kako se sada zahtijeva u našim programima nastave i učenja. To znači da sadrži ideje za projekte, kod svake lekcije postoji IKT poveznica, za proširenje znanja učenika uvedeni su QR (quick repsponse) kodovi, te učenici preko mobitela mogu doznati i otkriti nove sadržaje i informacije. To je funkcionalan i kvalitetan udžbenik«, kaže Uršal.
Nastavnici koji imaju 30 i više godina radnoga staža teže prihvaćaju ove novine, ukazuje Margareta Uršal. 
»Ali, iz vlastitoga iskustva mogu reći da su neki od njih veoma spremni tako raditi i posvećeni su. Mlađima je nešto lakše, ali ih treba motivirati i osnažiti ih. Suvremena tehnologija im nije strana, ali nisu toliko jaki u metodologiji, u načinu prenošenja znanja, u onome što se zove osjećaj za učenika, za njegove potrebe i mogućnosti, uvažavanje njegovih zanimanja. Srednja je generacija podijeljena i među njima ima i onih koji znaju i hoće, ali ima i pružanja otpora. To komentiraju sve većim brojem obveza i administracije, što je dijelom i točno, a nije pronađen način rasterećenja«, kaže Margareta. 
Ministarstvo obrazovanja u Srbiji nudi programe stručnog usavršavanja. Međutim, 95 posto proračuna za obrazovanje je usmjeren na plaće profesora, a tek preostalih pet posto na usavršavanja, nove tehnologije i inovacije i tu leži ključ nemoći države što se obrazovanja tiče, kaže Margareta Uršal. »Ljudi su zainteresirani i konkretno HNV će ove godine organizirati četiri jezično-stručna seminara za profesore i nastavnike u nastavi na hrvatskom jeziku, od toga ćemo dva raditi u suradnji s Pedagoškim zavodom Vojvodine. Druga dva će biti u suradnji s Ministarstvom obrazovanja Hrvatske i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Bit će to jedan seminar u trajanju od pet dana i jedan jednodnevni«, prenosi Uršal. 

Digitalna učionica

Informacijsko-komunikacijske tehnologije obuhvaćaju računalni hardver i softver i sredstva elektroničke komunikacije, koja se rabe za prikupljanje, obradu, čuvanje i razmjenu informacija, uključujući odgovarajuće sadržaje i usluge. U obrazovnom procesu IKT se mogu rabiti kao sredstvo za komunikaciju i izbor nastavnih sadržaja, za kreiranje obrazovnih sadržaja, za unaprjeđenje procesa nastave i obuke, kao istraživački i instrument za podršku vrjednovanja i upravljanja.
Marina Kovač, koja radi u nastavi na hrvatskom jeziku u Osnovnoj školi Ivan Milutinović u ogranku u Maloj Bosni, jedna je od malobrojnog nastavnog osoblja u Srbiji, a uz to i u nastavi na hrvatskom jeziku, koja je putem natječaja Ministarstva prosvjete Srbije dobila priliku formirati i raditi u tzv. Digitalnoj učionici, kako se i zvao projekt, proveden sredinom ove godine. Njime je za 2.000 prosvjetnih djelatnika omogućeno digitaliziranje rada i učionice. Projektom se osigurava odgovarajuća oprema, prijenosno računalo i projektor.  
Ipak, veoma je to mali broj nastavnika koji će od ove školske godine u nastavi koristiti suvremene tehnologije, ali i metode učenja i obrazovanja, upozorava Marina Kovač. U Subotici je ukupno pet učitelja prošlo na ovome projektu, a svaka je škola u Subotici mogla imati barem jednu digitalnu učionicu, smatra Marina Kovač. 
Digitalna učionica je iznimno korisna u kombiniranim odjelima, gdje se skupine učenika mogu istodobno usmjeriti na različite aktivnosti. 
U pogledu projektne nastave Kovač kaže kako djelatnici u nastavi već imaju taj koncept na čekanju, »spreman« kako veli. 
»Do sada nismo bili jasno usmjereni i sada trebamo vidjeti što je suština, jasno ju odrediti i realizirati. Uvedene su i međupredmetne kompetencije kao jedna od stavki u planiranju nastave. Zahvaljujući tomu će se moći kvalitetno planirati poveznice s drugim predmetima, a sve u okviru projektne nastave«, kaže Kovač. 
Siniša Jurić