Inicijativa za otvaranje 
graničnog prijelaza 
Jamena – Račinovci

U sali Skupštine općine Šid 25. srpnja potpisan je sporazum o pokretanju inicijative za otvaranje graničnog prijelaza Jamena – Račinovci. Sporazum su potpisali predsjednik Skupštine općine Šid Velimir Ranisavljević i načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić. Otvaranjem novog graničnog prijelaza Račinovci, Strošinci – Jamena nakon više od 20 godina komunikacija između dvije države bi ponovno oživjela, a stvorila bi se mogućnost i za uspostavljanje nove suradnje.
»Drago nam je da možemo potpisati jedan ovakav sporazum i inicijativu za otvaranje graničnog prijelaza. Između autoceste i Save nemamo nijedan granični prijelaz. Nama taj dio otvara prostor za komunikaciju prema Jameni, Moroviću i Šidu. Istu suradnju želimo uspostaviti i s distriktom Brčko, Općinom Drenovci i s cijelom periferijom na području Vojvodine. Na taj način želimo stvoriti jednu normalnu komunikaciju, kao i trgovačke, kulturne i druge odnose i pokušati vratiti život na taj prostor, s obzirom na to da je on i s jedne i s druge strane granice dosta zapušten i izoliran«, istaknuo je Šestić.
I predstavnici lokalne samouprave Općine Šid istaknuli su veliki značaj otvaranja tog graničnog prijelaza, jer bi se, među ostalim, njegovim otvaranjem stvorila mogućnost olakšanog prijelaza putnika u obje države.
Potpisani sporazum bit će proslijeđen na postupanje vladama Srbije i Hrvatske.
S. D.

Brucci dobija ulicu 
u Novom Sadu?

Podatak da se na teritoriju Grada Novog Sada nalazi više od 500 ulica koje nemaju imena iznenadila je mnoge, no prema Uredbi o adresnom registru (Službeni glasnik RS br. 63/2017) do kraja godine ni jedna ulica u Srbiji neće moći ostati neimenovana. Povjerenstvu za davanje imena dijelovima grada i javnim službama Skupštine Novog Sada, koji odlučuje o novim imenima ulica stižu ipak relativno malobrojni prijedlozi. Jedan od onih s najvećim izgledima za usvajanje je prijedlog da se u još uvijek nepoznatom dijelu grada ulica nazove imenom skladatelja Rudolfa Bruccia (1917. – 2002.), zagrebačkog Novosađanina, plodnog stvaratelja, jednog od utemeljitelja i prvog dekana Akademije umjetnosti u Novom Sadu. Time će mu se Novi Sada (nadamo se) trajno odužiti za zasluge koje su odavno neupitne, a koje su bogato evocirane prošle godine prigodom proslave stoljeća njegova rođenja. 
M. Tucakov     

Grabar-Kitarović: 
Riješiti pitanja nestalih osoba

U razgovoru za Deutche Welle, svom prvom velikom intervjuu nakon Svjetskog prvenstva u nogometu održanog u Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je nadu da će Hrvatska veliki sportski uspjeh vatrenih iskoristiti kako bi dala zamah procesu reformi »koje su nažalost već i nekako izgubile svoj smisao i sadržaj, a nadam se da ćemo Hrvatsku povesti na put prosperiteta« i rekla kako na krilima sportskih rezultata može profitirati i cijela država u smislu rebrendiranja Hrvatske kao jedne moderne države – kako bi postala atraktivna i ulagačima, prenose Jutarnji list i FoNet.
Grabar-Kitarović je rekla kako ju je doček hrvatskih reprezentativaca u Zagrebu i drugim gradovima učinio »ponosnom«, jer tih nekoliko dana »nijednog jedinog incidenta nije bilo, nikakvih borbenih pokliča, ni ustaških pozdrava, ničega što bi iole sličilo na govor mržnje ili netrpeljivost prema bilo kome«.
Predsjednica je u intervjuu za DW ponovila da osuđuje sve totalitarne režime – »od nacizma i fašizma do komunizma«.
Na pitanje o prošlotjednoj poruci u Jasenovcu, gdje je bila zajedno s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom u posjetu Spomen-području, predsjednica je rekla: »Taj zločin se dogodio i treba ga priznati. Apsolutno osuđujem sve manipulacije brojem žrtava u Jasenovcu, mislim da trebamo ustrajati na povijesnoj istini na temelju istine i Ustava Hrvatske i ići dalje. Razlog zašto tamo ne volim ići tijekom državnih komemoracija možda je bio vidljiv i u mom stavu, pa možda i u mom glasu. Meni je to mjesto duboko emocionalno. Kad odlazim u Jasenovac proživljavam i nastojim razmišljati, ne samo o žrtvama, već i o obiteljima svih tih žrtava i izraziti zaista duboko suosjećanje«.
Grabar-Kitaroviće je uoči obilježavanja obljetnice operacije Oluja istaknula:
»Naravno da kad sam u Kninu govorim više o tom drugom korijenu, o Domovinskom ratu kao temelju suvremene Hrvatske. Pritom nastojim ne uvrijediti modernu Srbiju i Srbe kao narod ni na koji način. Sve kritike se odnose na velikosrpski režim Slobodana Miloševića. Prošle godine sam rekla da se treba pokloniti i srpskim žrtvama, civilima koji su nevino stradali tijekom Oluje, ali i najviše nakon Oluje.« 
Predsjednica je rekla kako je Oluja bila »čista operacija«, ali i dodala da su se »nažalost nakon Oluje dogodili zločini koje treba sankcionirati«.
U intervjuu za DW, u Beograd će, kako je rekla, otići vrlo rado kad se postave konkretne pretpostavke za taj posjet, odnosno kad bude napravljen konkretan napredak: 
»Za mene je to prije svega pitanje rješavanja nestalih osoba. To je duboko humano i humanitarno pitanje i zaista suosjećam s obiteljima, kako ovdje u Hrvatskoj, tako i sa srpskim obiteljima koje su izgubile svoje najdraže. Još tražimo način da zatvorimo taj dio naše prošlosti. Ono što je cilj jest razvoj dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom, rješavanje otvorenih pitanja, naravno na osnovu dobrosusjedskih odnosa i međusobnog poštovanja, ali i poštovanja pravila međunarodnog prava.«
Z. S.

O ulozi manjinskih medija 
u društvu

Predsjednik DSHV-a i zastupnik u republičkom parlamentu Tomislav Žigmanov i međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović sudjelovali su prošloga tjedna u Bosilegradu na okruglom stolu s temom »Uloga medija bugarske manjine i medija uopće za očuvanje bugarske zajednice u Srbiji – problemi i perspektive«. Na skupu koji je okupio predstavnike medija, civilnog sektora, nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, eksperata iz područja manjinskih prava, državnih institucija Srbije i diplomacije, osim o navedenoj temi, bilo je riječi i o praksama u funkcioniranju manjinskih medija i općenito o ulozi manjinskih medija u cjelokupnoj medijskoj sferi. 
Kao uvodničar u drugom panelu okrugloga stola, Žigmanov je, među ostalim, govorio i o tomu što novi manjinski zakoni u Srbiji donose u medijskoj sferi, ističući kako je osiguravanje slobodnoga djelovanja manjinskih medija i dio šireg konteksta slobode medija i vladavine prava. Naveo je i da su mediji važan resurs za očuvanje etnokulturoloških osobitosti i čimbenik integracije manjina u društva. Govoreći o pitanju demokratske participacije nacionalnih manjina, Žigmanov se osvrnuo na činjenicu da se u povjerenstvima za raspodjelu proračunskih sredstava namijenjenih za nacionalne manjine, ne nalaze i predstavnici nacionalnih manjina.
Sudionici su se složili da su ovakvi skupovi i više nego potrebni, da je neophodno da se još više jača kako dijalog između predstavnika manjina i države, tako da se intenzivira i razmjena iskustava između samih manjinskih skupina.
Okrugli stol su organizirali Bugarska telegrafska agencija i udruga Glas iz Bosilegrada.
D. B. P.

Očekivani rezultati 

Rezultati izbora za savjete mjesnih zajedenica na području Grada Sombora, koji su održani u tri sela i gradskoj mjesnoj zajednici Crvenka u nedjelju, 29. srpnja, nisu, čini se, donijeli puno iznenađenja. Budući da je u Beregu kandidirana samo izborna lista »Za napredni Bački Breg« s devet imena, a da isto toliko članova ima Savjet ove mjesne zajednice, svi kandidati su i izabrani na novi četverogodišnji mandat. To su, prema podacima Gradskog izbornog povjerenstva: Mijo Krišto, Slavica Pest, Ines Košec, Milorad Stojnić, Mario Ivković, Vladimir Nikolin, Marin Tubić, Igor Forgić i Dejan Gorjanac. Ista situacija dogodila se i u MZ Crvenka (sjeveroistočni dio Sombora i salaši Obzir, Bilić, Rančevo, Milčići i Šaponje), gdje je za mandat u jedanaestočlanom Savjetu izabrano svih 11 članova koji su se kandidirali na listi »Za naprednu Crvenku«, koja je bila jedina na listiću za glasovanje. U Bezdanu su se kandidirale tri kandidacijske liste s ukupno 13 imena, a pobijedila je lista »Bezdan prije svega«. Tako će u Savjetu ove mjesne zajednice do sredine 2021. godine biti: Darko Kosanović, Evelin Bojić, Borbála Várongi, Márta Kiss, Antónia Horvát Panda, Róbert Flesz, Attila Dobos, Teréz Máté, Kornelija Kunović, Stevan Perić i Milan Bašić. Alen Horvat (GG Vatrogasci) i Josip Bašić (GG Za bolji Bezdan) nisu izabrani.
M. Tucakov

HKD Šid gostovao u Bitoli, 
doživjeli udes u povratku

HKD Šid iz Šida gostovalo je u Bitoli u Makedoniji, na poziv tamošnjeg HKC-a Marko Marulić. Društvo je nastupilo na manifestaciji Ilindenski denovi predstavivši se s folklornom i pjevačkom skupinom te tamburašima. Međutim, njihov nastup ostao je u sjeni prometne nezgode koja im se dogodila po povratku s gostovanja. Naime, po povratku iz Bitole, u Grdeličkoj klisuri kod Predejana, autobus u kome su se članovi HKD-a Šid nalazili, doživio je tešku prometnu nezgodu, u kojoj na sreću nije bilo preminulih. Do nezgode je došlo kada se automobil marke audi prilikom pretjecanja automobila marke škoda sudario sa spomenutim autobusom koji je išao iz suprotnog smjera. U autobusu, koji je od udarca sletio s puta i upao u kanal, bilo je 33 osobe, od kojih je ozlijeđeno dvadesetero putnika. Nakon medicinskog pregleda, šestero od njih je hospitalizirano, dvoje s težim ozljedama, ali ne opasnim po život, a četvero s lakšim. Oni su zbrinuti u leskovačkoj bolnici i njihovo stanje je u srijedu, prije zatvaranja našeg tjednika, bilo stabilno. Ostali putnici su nakon pregleda i medicinske pomoći, organizirano u pratnji saniteta odvezeni kući u Šid. 
»Imali smo puno sreće jer smo pri sletanju s puta udarili u planinu, a malo je falilo da sletimo u provaliju budući da smo prolazili kroz klisuru«, kaže jedna od putnica iz autobusa. 
D. B. P.