Pokladno vrijeme ulazi u svoju završnicu, jer već sljedeće srijede, 18. veljače počinje korizma, vrijeme poniznosti, posta i molitve. Upravo radi toga naredni dani koji su pred nama nazivaju se još i »ludi dani«, kada je sve dopušteno, kada se proslavljaju i obilježavaju brojni pokladni običaji. Ovim povodom razgovarali smo s etnologinjom Bojanom Poljaković. Rođena Subotičanka, Poljaković je završila etnologiju i portugalski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a trenutačno je na stručnom usavršavanju u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Zagrebu.
Što su poklade, koliko one traju i što označavaju ?
Poklade su razdoblje koje, ovisno od kraja do kraja, traju od blagdana Sveta Tri Kralja do Pepelnice (Čiste srijede) ili se pod pokladama smatraju posljednja tri dana pred Čistu srijedu i početak korizmenog razdoblja. Činjenica je da su poklade uvijek u zimskom periodu kada se realno manje ili gotovo ništa ne radi vani, na zemlji, te se više vremena može posvetiti zabavama i druženju. U etnološkoj literaturi može se čitati o pokladama i raznim oblicima pokladnih povorki u svijetu, a za taj je period karakteristično priređivanje zabava, veselica, a najviše od svega s pokladama povezujemo prerušavanje. Svakako je svjetski poznat karneval u Rio de Janeiru, ali i razne, nama bliže, karnevalske povorke u Rijeci ili primjerice Samoborski fašnik. To je period kada na nekoliko dana ili tjedana, ovisno o trajanju, možete biti netko drugi, odnosno kada je »sve dozvoljeno«. Sve što prati poklade – prerušavanje, mazanje lica, bučenje, smatra se da ima apotropejsko, odnosno zaštitno značenje koje ima za svrhu tjeranja svega zlog i odbijanja njegovog djelovanja od ljudi, stoke, kuća i slično.
Ž. Vukov
Opširnije u tiskanom izdanju
