Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo predstavit će poljoprivrednicima u svih 45 lokalnih samouprava u Vojvodini mogućnosti kreditiranja i korištenja bespovratnih sredstava iz agrarnog proračuna. Sombor je bio među prvima, a zainteresiranost poljoprivrednika da iz prve ruke čuju što to nudi tajništvo za poljoprivredu bila je velika. No, poslije prezentacija većina njih konstatirala je kako je sredstava malo, kao i da je sve mnogo kompliciranije nego što se čini.

 

 

                     

Agrarni proračun 

 

 

Natječaje Pokrajinskog tajništva koji će biti objavljeni oko prvog ožujka predstavio je tajnik Branislav Bogaroški. On je na početku istaknuo da je od 2001. godine do danas, u investicije u poljoprivredi uloženo više od 18,7 milijardi dinara. To su sredstva Fonda za razvoj, sada Razvojnog fonda Vojvodine, Garancijskog fonda i Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede. U posljednje dvije godine preko Tajništva za poljoprivredu putem natječaja u vojvođanski agrar uloženo je 1,27 milijardi dinara. »Naši natječaji, unazad nekoliko godina, koncipirani su po ugledu na natječaje Europske unije. To znači da po završenoj investiciji mi vraćamo polovicu od uloženih sredstava. Tako su na naših 1,27 milijardi isto toliko uložili i poljoprivrednici, pa je ukupno u agrar uloženo 2,5 milijardi dinara«, kazao je Bogoroški. Sredstva koje putem natječaja stižu do poljoprivrednika osigurana su u agrarnom proračunu Pokrajine Vojvodina koji ove godine iznosi sedam milijardi dinara. Najznačajnija prihodna stavka proračuna je naknada za navodnjavanje i odvodnjavanje, što je oko 3,4 milijarde dinara, od zakupa državnog zemljišta očekuje se 2,8 milijardi, a oko milijardu dinara su sredstva iz proračuna. »Od sedam milijardi šest milijardi čine namjenska sredstva, što znači da sredstva od naknade za odvodnjavanje i navodnjavanje ulažemo u vodoprivredu, a sredstva koja dođu od zakupa ulažemo u zemljište. Faktički samo tih milijardu proračunskih sredstava možemo raspoređivati po svojoj volji, a ostalo je točno propisano zakonom. Neka praksa u posljednjih pet godina je da u vodoprivredu ulažemo oko četiri milijarde iz prostog razloga što tu ništa nije ulagano 20 godina. Upravljamo s nekih 25.000 kilometara kanalske mreže i zbog toga se trudimo da godišnje uradimo oko 3.000 kilometara kanala i da za sedam godina u cijeloj Vojvodini završimo sanaciju ili pojačano održavanje kanala«, kazao je tajnik za poljoprivredu.

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju