Ko i skoro svake godine, bać Iva i njegova se za Petrovo krenili u varoš. Išli ko Pave na imendan. Raniji godina zajdno š njima išli i kum Tuna i njegova. Pava i njegova, ope, dolazili u selo ko nji na Antuna i na Ivana. Noga zimckoga, na bać Ivin imendan. Tako o momački dana, pa sve do vi godina. Svima jim bilo lipo, al o pri nikoga vrimena više ne. Imendan pristali slavit zajdno. Pava još davni dana zagazijo u politiku, a pri nikoliko godina u njegovu partiju uvuko i kuma Tunu i sve njegove ukućane. Tijo i bać Ivu i njegove. Toliko ji skoletijo, njega već skoro i natento da se učljani, al njegova ni da čuje, a nisu tile ni cure. Digo ruke i on, pa i dalje ostali svačiji i ničiji. Oma se sve malo izminjalo, znade se kako je. Ne mož više ni bit na kakomu položaju, ako neš poštovat i viru koju poštuju vladari. Doduše, Pava i dalje slavijo imendan na Petrovo, al ne više ko kadgoda. Skupijo bi puno manje društvo, a ne dovađa više ni tamburaše. Otkako njegovi zavladali, sto slavit i Petrovdan. Samo, taj dan mu više ni imendan, neg krsna slava. I dobro pazi koga će na koje slavlje zvat i ka će koje držat. Na Petrovdan okupi punu kuću svita, a kuća mu baš i ni mala, mogo bi u njoje komotno napravit i male svatove. Jedino što on i njegova nemu nikoga ni za ženit, ni za udat. Što mu oduvik najveća rana na srcu, a zauvik će i ostat, ni jedan ni drugi Bog jim nisu dali da imu dice. Doduše, u mladi dana njegova nikoliko put ostala noseća, al se čistila, dica jim još onda nisu tribala brog avanzovanja u partije i na poslu. U no vrime baš nisu imali ni vrimena za nji. Potli više nisu mogli, a baš se naobilazili doktora i u ve države i napolju. Na krsnu slavu mu dojdu većinom čeljad iz drugi varoši, pa mu znade dojt i dosta ni što u partije, a i na državnima jaslama, pozauzimali i veće položaje o njega, a jedamput bijo i najveći. I obavezno zove popu, al ne iz ne crkve u koje ga dada i mater krstili. Zove i armonikaša, svašta se tu piva. Iz njevoga sela zove jedino kuma Tunu. Bać Iva i njegova se krenili na ajzibanu, pa taman došli malo pri ručka. Pava se obradovo, veli sa će se š njima pravoga ispripovidat. Veli i da brog toga i ni više nikoga zvo, matori su oni za velika slavlja. Pavina donela jednu tacnu, na njoje nako lipo, tanko ko flis papir, narizano više fela salame, kobasice šunke i nikaki sireva, pa sila š njima. Veli tu tacnu naručila da jim donesu iz jednoga bircuza, a potli će jim donet i ručak. »Nisam se tila sama kicat, a žena što kuva i služi ko nas najedamput se razbolila, pa je odneli u bolnicu. Može nam se, pa naručili iz bircuza da nam donesu u kuću, njev kelner sve pomeće nastal i baš ispadne lipo«, veli Pavina i nalje jim rakije i likera. U tomu došla i dva kelnera, doneli jilo i očas pometali sve nastal, ko ko najveće gospode. Ka se malo izdivanili i popili rakije i likere, Pava ji povejo zastal. Latili se ručka, al divan dalje išo silom. Bać Ive bilo čudno što društvo na imendanu spalo samo na nji četveroj i što Pava i njegova ništa nisu pitali za cure. A ko zna, misli se, oće li ga na godinu Pava i držat?
24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«
NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.
15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.
26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća
XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.
03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu
Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.
10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu
U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.