Ljetni su mjeseci i godišnji odmori su česta tema naših razgovora. Postoji li savršen godišnji odmor ili je to samo neostvariv san? Koliko je nada i očekivanja smješteno u tih nekoliko kratkih tjedana koji se pojave samo jednom godišnje? Ali ne samo to. Tu su i brige kako ćemo vrijeme imati, koliko ćemo puta koristiti kreditnu karticu, koliko će nas računa za režije dočekati kad se vratimo i na koncu kako ćemo se osjećati kad se vratimo u dosadnu, jednoličnu svakodnevicu. 
Dobro planiranje godišnjeg odmora može spriječiti mnoge nezgode i glavobolje. Potrebno je znati što očekujemo od odmora, kakav želimo da bude i što želimo raditi za to vrijeme. Kakvi god odgovori bili, krajnji je cilj osjetiti se osvježen, obnovljen, preporođen i s ponovo »napunjenim akumulatorima« vratiti se svojim normalnim, rutinskim zadacima. Gotovo svi razmišljamo o odmoru kao vremenu opuštanja, bezbrižnosti, međutim malo je onih koji uzimaju u obzir da taj period može biti i vrijeme ne malog stresa. Nekoliko tjedana biti sam sa svojim bračnim partnerom ili stisnut s djecom u jednoj ili dvije hotelske sobe - može stvoriti puno napetosti i stresa. Kad se ljudi ne mogu složiti u tome kakav bi odmor trеbao biti, oni će najvjerojatnije razočarati jedan drugog tijekom odmora. Ima onih koji će jednostavno i na odmor ponijeti svoje papire iz ureda. Neki se ljudi naprosto ne znaju »igrati«. Oni su toliko zaokupljeni poslom ili drugim odgovornostima da ne dozvoljavaju sebi da se opuste. Biti sposoban »igrati se« vrlo je važno za osobno zdravlje i međuljudske odnose. Dok su neki odmori osuđeni na propast zato što izazovu više stresova nego što ih doživljavamo u ostalom dijelu godine (natrpani programi, ispunjenje raznih obaveza), dotle drugima godišnji odmori propadnu zbog kompleksnijih razloga. Neki ljudi nikad ne razviju sposobnost da se odvoje od svojih roditelja ili od svoje kuće. Ako ipak i odu na put, ubrzo ih svlada nostalgija. Neki se svjesno ili podsvjesno boje da će im voljena osoba, koju su ostavili kod kuće, umrijeti dok su oni na putu.

Odmori zahtijevaju planiranje

»Kao i svaki drugi veseo i radostan događaj, tako i godišnji odmori zahtijevaju planiranje«,  kaže psihologinja Mary Bornmann. Dobro je početi s praktičnim detaljima: jesu li svi nedostaci na automobilu popravljeni? Је li rezervacija u hotelu ili u kampu potvrđena? Је li spakiran kupaći kostim, dovoljno pelena itd.?
Za vrijeme planiranja nemojte zaobići najboljeg prijatelja, a to je neka renomirana, dobra i pouzdana turistička agencija. Ona može puno pomoći i u planiranju i u samoj organizaciji putovanja. Ali ne samo to: ona može pružiti korisne informacije o vizama, putovnicama, kako se obući, što kupovati, zdravstvenim rizicima u pojedinim krajevima, carinskoj proceduri i pružiti mnoge druge praktične savjete.
Bračni partneri obično imaju različite potrebe za vrijeme odmora. Jedan želi biti aktivan, dok drugi želi »raditi ništa«. Trebalo bi osigurati da svatko može raditi ono u čemu uživa. Neki će supružnici možda poželjeti da, povremeno, dio dana provedu svaki na svojoj strani. »Ako vi i vaš partner imate različite potrebe, nemojte optuživati jedan drugog – potražite rješenje« – savjetuje psihologinja Bornmann. Što se tiče samohranih majki, istraživanja pokazuju da su one najstresnija grupa u društvu. Njih vrijeme pritišće više nego druge majke, a osim toga imaju i znatno ograničenije kućne budžete. Međutim, godišnji odmori su za njih toliko važni da ih one naprosto moraju pokušati osigurati za sebe.
Kad ste jednom već na odmoru, pokušajte postići najteži dio, a to je opuštanje. To je vrijeme da prestanete biti mrzovoljni, razdraženi ili da se »grizete« zbog svake sitnice.
Na kraju, evo nekoliko kratkih praktičnih savjeta o godišnjim odmorima:
– Prije polaska provjerite je li vam zdravstvena iskaznica važeća.
– Označite svoju prtljagu izvana i iznutra. Ako ne želite da se vidi vaša adresa, kako vas ne bi netko »posjetio« dok ste na putu, možete staviti adresu radnog mjesta.
– Ako vam zatreba pomoć, neka vam prtljagu nose samo službeni, ovlašteni nosači.
– Nemojte prtljagom natrpati kabinu automobila. Stvari koje nećete trebati, stavite u prtljažnik.
– Malu djecu stavite u odgovarajuće automobilsko sjedište za djecu i vežite ih pojasom.
– Kad djeci počinje biti dosadno, započnite razne društvene igre: zbrajanje brojeva na tablicama drugih automobila, igra riječi, pričanje priča. Stariju djecu zaposlite, na primjer, zbrajanjem kilometraže, praćenjem troškova na putu itd.
– Održavajte dobru ventilaciju u autu, jer to pridonosi izbjegavanju bolesti putovanja, mučnine od vožnje. Ako nekome vožnja uvijek škodi, neka od liječnika zatraži tablete.
– Napravite više prekida i odmora za vrijeme vožnje i tako omogućite djeci da se ispušu i potroše nakupljenu energiju.
– Dobro je uvijek imati jastuk i deku za pridrijemati.
– Zamor vozača je opasan. Odredite si odmore svaka dva sata. Prošetajte malo i istegnite se.
dr. Ivo Belan