Ovogodišnje, 15. po redu izdanje Etnofesta, festivala muzike svijeta otvorila je hrvatska world music diva Dunja Knebl. Svojim nastupom u dvorištu Muzičke škole ova vrsna glazbenica, subotičkoj se publici predstavila uglavnom programom s njenog trostrukog CD izdanja pod nazivom 33 balade. Kao glazbena pratnja Dunji, čiji je jasan i zvonki glas dominirao na glazbenoj pozadini gitare koju je svirala, nastupio je i Roko Margeta na indijskom harmoniju, a scenografsku potku priča ispričanih pjevanim baladama obogatio je i raznim zvukovima frula. Trostruki album 33 balade Dunje Knebl, koji je svjetlo dana ugledao prije nešto više od godinu dana, nastao je u suradnji s Hrvojem Nikšićem (disk 1 i 2) i Tomom Sombolcem (disk 3, koji je nastao na temelju predstave Oj, ti tožni človek Dunje Knebl i Marija Kovača). Ovaj posljednji album je i kruna njene karijere. Svoj nastup u Subotici ona je započela pjesmom Oj, ti tožni človek iz njene istoimene predstave, čime je uokvirila tematski sadržaj večeri u naziv Murder balads, a ovdje povlačimo paralelu i podsjećamo da je Nick Cave svoj album objavljen 1996. godine nazvao Murder Balads. Jer, većina balada s posljednjeg trostrukog albuma, pripovijetke su o neuzvraćenim ljubavima, nesretnim sudbinama, tragičnim smrtima, mračnim ljudskim porivima. Ove priče, ispričane arhaičnim jezikom, stare više od stotinu godinu i danas nalazimo u crnim kronikama, ali zbog ljubavi bi trebalo živjeti a ne umirati, rekla je u svom neposrednom i prisnom odnosu sa subotičkom publikom Dunja Knebl.
Duh iz starih pjesmarica
Snimanju pjesama prethodio je Dunjin istraživački rad prikupljanja tradicionalnih hrvatskih balada. Tekstovi i napjevi sakupljani preko dvadeset godina, od kojih neki do sada nikada nisu objavljeni, ne samo da su sačuvani od zaborava, već su dobili suvremeno ruho te i na temelju toga sadašnje generacije mogu graditi osjećaj vrijednosti jer pripadaju jednom narodu sa zaista bogatom baštinom. Jedan od prvih kontakata s bogatom hrvatskom riznicom balada i popijevki, bio je Dunjin susret s notnim zapisima Pučke popijevke iz Međimurja Florijana Andrašeca, hrvatskog pučkog pjesnika koji je između dva svjetska rata bio desna ruka dr. Vinka Žganca, jednog od najvećih hrvatskih etnomuzikologa. Od tada je krenula u istraživanje starih, zaboravljenih i malo poznatih hrvatskih tradicijskih pjesama. Nije manje zanimljiva niti melodika pjesama u Dunjinoj izvedbi, jer se mnogi folklorni napjevi nekih hrvatskih regija, Međimurja, Podravine, Hrvatskog zagorja, temelje na ljestvičnom sustavu starocrkvenih načina i tako svjedoče o svojem ranom srednjovjekovnom podrijetlu. Ti napjevi su uglavnom u starocrkvenim autentičnim i plagalnim tonalitetima bez predznaka, odnosno u arhaičnom pentatonskom nizu te sve to, glas Dunje Knebl, odabir instrumenata, arhaični jezik te specifična melodika, ulazi u cjeloviti dojam njenih izvedbi i nastupa.
Kololira u Hrvatskoj
Dunja Knebl je do sada snimila 14 albuma, a jedno od priznanja koje je dobila za svoj rad je i uvrštavanje u britansku enciklopediju world music glazbe Rough guide to world music. Vrijedi napomenuti još jednu zanimljivost. Dunja Knebl je izdala dva albuma s pratećim bendom pod nazivom Kololira. Kololira je instrument po kojemu se grupa nazvala, a naziv instrumenta je osmislila Dunja Knebl. Riječ je o instrumentu čiji je engleski naziv hurdy gurdy. Naime, prema istraživanju etnomuzikologa, kololira se još u doba srednjeg vijeka koristila kao instrument u mnogim europskim zemljama, a nema nikakvih tragova o tome da se svirala u Hrvatskoj. Riječ opisuje instrument (kolo+lira), a kao izraz je sličan onome koji se koristi u nekim europskim zemljama.
U poplavi zvukovlja, preporučam, makar za promjenu, slušati Dunju Knebl. To je nešto sasvim drugo.
Nela Skenderović
