Širom Vojvodine

Kakvu Banju Palić želimo?

Ovih dana mnoge Subotičane obradovala je vijest da je najveća planirana investicija na Paliću – izgradnja modernog kupališta/banje – na pragu realizacije. Komisija za planove odobrila je arhitektonski i građevinski projekt pod nazivom »Proširenje sadržaja na Termalnim bazenima«. Građevinska dozvola je dobijena, a što je najvažnije, osigurana su i sredstva za realizaciju prve faze ovog kapitalnog projekta vrijednog osam milijuna eura. Za prvu fazu Republika i Pokrajina ulažu po 100 milijuna dinara, a Grad 120 milijuna dinara. Za iduću godinu, po planu, predviđeno je daljih 600 milijuna dinara.
Gradonačelnik Bogdan Laban ističe kako ćemo »biti ponosni na naš wellness centar koji će biti u rangu, ako ne i bolji od Mórahaloma«. On je dodao i da će(mo) raditi na privlačenju turista, ali i na tome da im ponudimo zanimljive sadržaje da ne ostanu samo jedan ili dva dana na Paliću, već da produže boravak. Najavio je da će u sklopu novoizgrađenog kupališta/banje biti otvoreni i zatvoreni bazeni, bazeni s termalnom vodom, mali akvapark, wellness centar sa saunama i turskim kupatilima i da će se sve to graditi na prostoru Muškog štranda što će pridonijeti širenju hotelskog smještaja i privlačenju novih investitora.

Naći i odrediti prepoznatljivost

Naravno da ćemo biti ponosni na našu buduću banju – Palić ima banjsku tradiciju još od 1845. Navedeni budući sadržaji u suvremenom turizmu se podrazumijevaju, kao i činjenica da ovakva ponuda omogućuje duži boravak turista i privlačenje novih investirora. To je svuda tako. Zato je bitno odmah, još prije početka radova precizirati kakvu banju želimo – naći i odrediti prepoznatljivost – jer je konkurencija doslovno ogromna. Primjera radi, samo u južnom dijelu mađarskog Alfelda (Dél-Alföld) postoje 33 (slovima: trideset tri) veće ili manje banje! Pri tome, bez ustručavanja, što više poželjno je primijeniti pozitivna iskustva konkurencije. 
Mórahalom ne smije i ne treba biti jedino mjerilo za našu buduću banju. Samim položajem u centru, inače vrlo uređenog gradića (dobio je status grada), banja je prostorno ograničena, a podatak da je 2017. prodano preko 460.000 ulaznica govori sam po sebi – prenapučeno! S druge strane, banja u Gyuli (Gyulai Várfürdő – službeno ime banje) smještena je u zaštićenom prirodnom ambijentu, stoljetnom uređenom (i konstantno održavanom!) parku površine 8,5 hektara s 5.000 m2 travnjaka i cvjetnih leja, s izuzetno uspješno riješenim spojem zdravstveno-lječilišne i rekreativne ponude. Banja u Makóu (službeno ime banje je Hagymatikum) je svoju prepoznatljivost stekla zahvaljujući jedinstvenom arhitektonskom rješenju banjskog kompleksa svjetski poznatog arhitekta Imre Makovecza. Akvapolis (Aquapolis) u Segedinu – moderna banja XXI. vijeka – gostima najčešće ostaje u sjećanju po najvećem toboganu u Europi: 272 m dužine i 30 m visine. Svakako da uz navedene prepoznatljivosti ovih banja kao udarni aduti »ruku pod ruku« idu raznovrsnost ukupne turističke ponude i visoka razina kvalitete usluga s posebnim naglaskom na karakteristike i ljekovita svojstva termalnih i termomineralnih voda svake banje ponaosob.
A kakvu banju želimo? Funkcionalno dobro osmišljenu, kvalitetno građenu i ambijentalno uklopljenu, s prepoznatljivom ponudom na turističkom tržištu i, naravno, profitabilnu.

Lokalno izletište ili turistička destinacija

Prostor i lokacija Muškog štranda, odnosno postojećeg termalnog bazena, nalazi se u zaštićenom »Parku prirode Palić« uz samo jezero, što daje jedan poseban vizualni doživljaj, ali i obvezuje da se buduća banja ambijentalno uklopi u takvu svoju okolinu – kako hortikulturno tako i po izgledu, cijeneći specifično arhitektonsko naslijeđe Palića (ni »Dubai arhitektura«, ni »kvazi-secesija«). Banjski sadržaji moraju biti funkcionalno i racionalno tako raspoređeni i osmišljeni da udovolje dvojnoj turističkoj ponudi –  i zdravstveno-lječilišnoj i rekreativnoj – ne remeteći jedna drugu. Dobar primjer za navedeno je banja u Gyuli. Pri tome, za zdravstveno-lječilišnu ponudu izuzetno je bitno naglasiti  specifičnosti palićke termalne vode, a za rekreativnu ponuditi bar jedan takav »vodeni doživljaj« koji druge banje nemaju. Ako se sve navedeno primijeni, banja Palić će imati svoj udarni adut – prepoznatljivost!
Nedvojbeno, novoizgrađena banja pridonijet će produženju prosječnog boravka turista na Paliću, ali to nije dovoljno. Osim bazena, wellnessa, sauna, turskih kupatila i drugih predviđenih sadržaja, gostima buduće banje trebaju se ponuditi i razni/raznovrsni programi za vrijeme njihovog boravka, što podrazumijeva da se u ponudu uključi sve što je zanimljivo za turiste: primjera radi – vinarije, salaše, znamenitosti Subotice, Ludaško jezero, ergelu Kelebija – sve što Palić i okolica može ponuditi i pružiti turistima. Što više, po ugledu na afirmirane banje, boravak u budućoj banji Palić potencijalnim gostima  treba se nuditi putem paket aranžmana na bazi višednevnog boravka koji obuhvaća kompletnu postojeću turističku ponudu grada i okolice, a naročito za vrijeme većih i već uhodanih i afirmiranih manifestacija kao što su palićki Filmski festival, Dužijanca, Prvomajski uranak ili Interetno. Na taj način se prosječan boravak može još više i značajno produžiti.
Ali ono što malo zbunjuje u ovoj, za Subotičane lijepoj, vijesti krije se u nazivu projekta – »Proširenje sadržaja na termalnim bazenima« – je li to samo dopuna postojećim, te će biti »gradsko brčkalište« (desetljećima nerazjašnjena dvojba kakav Palić želimo: lokalno izletište ili turističku destinaciju) ili se stvarno misli na izgradnju jedne kompletne suvremene banje, tim više što je u pitanju izgradnja u više faza (za prvu je osiguran novac). To je i normalno i logično kod velikih investicija. Međutim, mi Subotičani kada čujemo da se nešto gradi u fazama, podsvjesno se odmah sjetimo »faza i osiguranih sredstava za iste od strane Republike, Pokrajine i Grada« za kapitalne investicije namijenjene za rekonstrukciju i dogradnju kazališta ili Y kraka na koridoru 10, ili već odavno prežaljenog neostvarenog ulaganja Terme Olimija na Paliću. Nadajmo se da se negativna povijest subotičkih faznih gradnji neće ponoviti, a kakvu ćemo banju dobiti za 8 milijuna eura – vidjet ćemo. Ali znamo kakvu želimo i kakvu Palić zavrjeđuje.
Atila Dunđerski

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.