»Vjernici katolici u Srbiji imaju pravo susresti Papu«, poručio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar. Govoreći u povodu dolaska državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina u Srbiju, nadbiskup je u razgovoru za Hrvatski katolički radio rekao da je Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda uputila preko kardinala Parolina poziv papi Franji da posjeti Srbiju.
»Zna se da Katolička Crkva to jako želi. Ističemo da vjernici katolici u Srbiji imaju prirodno pravo susresti svoga poglavara. Državni tajnik je rekao da je posjet velika želja Svetog Oca, ali i da želi pomoći i državi Srbiji i čitavom društvu da se na to pripremi«, rekao je nadbiskup Hočevar. Istaknuo je da je Papa jako voljan doći, ali da u Srbiji trebaju biti ispunjeni osnovni uvjeti, »a to je da bude jasan sporazum i želja da se svi koji živimo u tome društvu poštujemo, da nema više napetosti među nama, da svi stanovnici Srbije imaju ista prava«, rekao je nadbiskup Hočevar. 
S druge strane, službeni stav Srbije o dolasku Pape, i tijekom i nakon posjeta kardinala Parolina, ostao je nejasan a čini se i kao da se nije željelo pridavati velikog značaja dolasku »drugog čovjeka« Vatikana. Kardinal Parolin se dakako susreo s državnim vrhom Srbije, no poruke su se odnosile manje-više na odnos Vatikana prema Kosovu dok su sve druge teme ostale u drugom planu. Prema službenim priopćenjima, tijekom susreta je najvažnija tema bio odnos Svete Stolice prema pregovorima »Beograda i Prištine«. Tako je premijerka Ana Brnabić ocijenila da su »odnosi Srbije i Vatikana dobri i bez otvorenih pitanja, s obostranom težnjom ka daljem jačanju u duhu uzajamnog poštovanja, povjerenja i tolerancije«, te je izrazila zahvalnost na principijelnom stavu Svete Stolice u vezi s Kosovom. Predsjednik Aleksandar Vučić, pak, zamolio je kardinala Parolina da Papi, uz pozdrave, prenese zahvalnost na značaju koji Sveta Stolica pridaje teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije te je također izrazio zadovoljstvo zbog dobrih i stabilnih odnosa Srbije i Svete Stolice. Niti predsjednik niti premijerka, međutim, nisu se izjašnjavali o mogućem dolasku Pape. Na ovu temu izjasnili su se jedino šef srpske diplomacije Ivica Dačić i patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve Irinej iznoseći oprečne stavove. Ministar Dačić smatra da bi posjet pape Franje donio korist Srbiji, dok patrijarh Irinej smatra kako još »nije vrijeme« i ističe da se o tome nije niti razgovaralo. 
Sasvim su druge reakcije bile u Crnoj Gori gdje je »nada u skori povijesni posjet Pape« bila jedna od ključnih poruka nakon trodnevnog posjeta kardinala Parolina. Državnog tajnika su u toj zemlji dočekali s najvišim državnim počastima, a premijer Duško Marković je kazao da će posjet Parolina biti dobra osnova za jačanje i produbljivanje suradnje Crne Gore i Svete Stolice »ali i poticaj da u skoroj budućnosti budemo domaćin njegovoj svetosti, papi Franji, čiju mirotvornu i pomiriteljsku misiju izuzetno cijenimo«. 
Ipak ovu temu nisu zaobišli srpski mediji pa i nakon završetka posjeta pišu o mogućim razlozima zašto  Papa nije dobro došao u zemlju u kojoj živi preko 350 tisuća katolika. Prema pisanju tiska glavni razlog je protivljenje SPC, i sve dok se ne složi SPC papa Franjo neće doći u posjet Srbiji jer ne ide nigdje ukoliko ga ne pozovu i čelnici najveće crkve u toj zemlji. Ipak, kažu pojedini vjerski analitičari, ukoliko država zaista riješi da poglavar Katoličke Crkve dođe u Srbiju, i stav vrha SPC-a će se promijeniti. 
J. D.