Ukupno 120 kilometara, toliko su dugi somborski drvoredi. Prevedeno, moglo bi se tih 120 kilometara iskazati i ovako – somborski drvoredi dugi su koliko je i razdaljina između Sombora i Subotice i nazad. A u tih 120 kilometara je između 18 i 20.000 stabala. I jesu ti drvoredi ponos Sombora, ali nažalost sve više postaju i problem, jer sve češće poneko stablo pod teretom bolesti i starosti padne. Još kada se to poklopi s obilnijim oborinama i malo jačim vjetrom, pune su ruke posla za somborske komunalce. I ma koliko Somborci bili bolećivi prema razgranatim bođošima, njihov životni vijek polako prolazi i uskoro će ih morati zamijeniti mlada stabla.
Urbana sredina »ubija« bođoše

Proteklih tjedana, tijekom kišnog razdoblja palo je nekoliko velikih stabala bođoša. U većini slučajeva na ceste kojima, srećom, u tom trenutku nije nitko prolazio. Manje sreće imao je jedan vlasnik osobnog automobila na jednom od somborskih vijenaca kome je veliko stablo bođoša palo na automobil. Prisjetili su se Somborci tih dana i svibnja 2010. godine kada su bođoši iz raskvašene zemlje padali kao od šale. Na sreću, nije ovih dana bilo toliko kiše kao tada i nisu bođoši padali kao tih dana, ali ipak nekoliko palih bođoša ponovno je podsjetilo da se somborsko zelenilo mora nastaviti obnavljati i to što prije. Imaju oni kojima je botanika struka i objašnjenje zašto su tijekom lipanjskih kiša padali somborski bođoši. Kažu, moguće objašnjenje je da visoka stabla s bogatom lisnom masom tijekom ljeta, pri visokim temperaturama, štiteći se od suše, jer je kišnom valu prethodilo suho i iznimno toplo razdoblje, povuku veću količinu vode iz tla ka vrhu, što pak dovodi do poremećaja statike stabala i njegovog lakšeg pucanja. 
»Stabla su stara i sedamdesetak godina i polako im istječe životni vijek u urbanim uvjetima. Bođoš je takva vrsta koja je podložna truležnici i stabla koja su se prelomila i pala su bila trula. Koliko toga će biti u budućnosti, ne znamo. U optimalnim uvjetima  životni vijek bođoša je oko 150 godina. Može i do 200 godina tamo gdje mu je najbolje, ali grad svakako taj životni vijek smanjuje na polovinu. Za bilo koju vrstu, pa i bođoše«, kaže Nadežda Radojević iz Javnog komunalnog poduzeća Zelenilo Sombor.
Upravo njena briga je zelenilo na javnim površinama.  
»Da njih nema, ovdje bi jako teško bilo živjeti. Lišće bođoša je hrapavo i takvo je da smanjuje i buku i prašinu. A veliki problem Sombora je prašina, jer ovo je ustvari stepa i kada njih ne bi bilo, bilo bi jako teško živjeti«, kaže Radojevićeva.

»Školovanje« u rasadniku

U Somboru je danas manje prašine nego što je bilo kada su prije više od stotinu godina posađeni prvi bođoši. Tih bođoša iz prve sadnje, ispočetaka planskog ozelenjavanja grada više nema. Oni najstariji koji još krase somborske ulice stari su oko 70 godina i upravo oni bi trebali biti zamijenjeni novim mladim drvoredima. Taj posao počeo je prije nekoliko godina u Somboru, a obnova somborskog zelenila radi se planski, onako kako je definirano u strategiji. Ono što je pomak u odnosu na godine kada je počela obnova zelenila je proizvodnja sadnica bođoša u rasadniku u Somboru. Tako se više neće dogoditi da grad koji se diči svojim bođošima značajna sredstva izdvaja za njihovu kupovinu u drugim rasadnicima. 
»Sadnice koje zamjenjuju stare drvorede moraju biti školovane. To su sadnice od sedam, osam, devet, deset godina. Imamo između 5.000 i 6.000 sadnica bođoša koje su trenutačno u procesu školovanja. Također, mi sada imamo i sadnice kuglastog bođoša. To je forma koja bi mogla izdržati da se sadi ispod instalacija koje su općenito i najveći problem bođoša, jer se stalno moraju orezivati da ne bi ulazili u žice. S ovim kuglastim bođošima, koje četiri godine proizvodimo na rasadniku, tog problema više neće biti«, kaže rukovoditelj rasadnika JKP-a Zelenilo Rade Vukelić.
Za posljednjih desetak godina posađeno je nekoliko tisuća novih sadnica. Ono što boli Somborce je sječa koja kada krene ne zaobilazi ni zdrava stabla. Oni koji vode brigu o zelenilu kažu da tako mora. Mlado drveće traži svjetlost, koju nemaju ako se posade pored velikog, razgranatog stabla koje im zaklanja sunce. Prevedeno – neminovna obnova somborskog zelenila znači da će za koju godinu Somborci ostati bez prepoznatljivih zelenih tunela koji još uvijek krase najznačajnije i najšire gradske ulice.
Z. Vasiljević