Aktualno

Odlikovani i Bačić i Žigmanov

Uoči ovogodišnjeg Dana državnosti predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uručila je u Zagrebu 18. lipnja odlikovanja i priznanja istaknutim pojedincima iz područja društvenih i humanističkih djelatnosti.
U prigodnom govoru predsjednica je istaknula: 
»Priznanja koja vam se danas dodjeljuju obuhvaćaju izniman doprinos koji ste svojim životom i radom, a posebno svojim osobnim angažmanom na promicanju humanosti i društvenih vrijednosti, dali na više područja našeg javnog života: u gospodarstvu, znanosti, kulturi i umjetnostima, u promicanju prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, u zdravstvu, sportu i turizmu, u očuvanju nacionalnog identiteta hrvatskog iseljeništva, u vatrogastvu, zaštiti i spašavanju.« 

Nositelji društvenih i duhovnih vrijednosti

Umjetnike i djelatnike u kulturi predsjednica drži nositeljima društvenih i duhovnih vrijednosti koji svojim talentom, kreativnošću i žarom prema svome poslu često nadomještaju nedovoljno sredstava koja se mogu uložiti u kulturu, a osvrnula se i na požrtvovnost hrabrih ljudi koji rade u službama spašavanja i zbrinjavanja te su uvijek uz nas kada je to najpotrebnije.
»Svatko na svoj način i u svome djelokrugu treba pridonijeti razvoju svoje Domovine, kao što ste to učinili svi vi koji ćete danas primiti odlikovanja Republike Hrvatske. Neprestano ponavljam kako naša Domovina ima izvanredne ljude, čiji vrijedan rad često nije poznat u javnosti. Upravo zato ovim odlikovanjima ističemo kako su njihovi napori prepoznati kao snažne poluge uspjeha društvenoga razvoja i općega dobra«, naglasila je predsjednica u svom obraćanju, dodavši kako je potrebno što više isticati uspješne ljude jer su upravo oni poticaj širenju stvaralačkog ozračja, optimizma i samopouzdanja što nam je potrebno u našem društvu.
Odlikovanje Reda hrvatskog pletera predsjednica Grabar-Kitarović uručila je dr. sc. Slavenu Bačiću za osobiti doprinos ugledu Hrvatske te dobrobiti njezinih građana, jer je poticajno djelovao kao  predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji. Istaknuo se osobito u području društvenih, obrazovnih i kulturnih djelatnosti hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. Kao istaknuti intelektualac, doktor pravnih znanosti te priznati kulturni djelatnik dva je puta zaredom biran za predsjednika HNV-a, najvišeg zastupničkog tijela Hrvata u Srbiji utemeljenog prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., pridonijevši afirmaciji hrvatskog jezičnog i kulturnog identiteta te medijskih sloboda u javnom životu većinske društvene zajednice. Član je međuvladinoga Mješovitog odbora koji prati provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije, pridonijevši svojom čestitošću i pravnim savjetima kvaliteti suživota s višim demokratskim standardima za sve ljude koji žive na ovim prostorima. Znatno je pridonio u poticanju međudržavne kulturne i znanstvene suradnje između Hrvatske i Srbije u više disciplina među kojima je i leksikografija, evaluirano je ovih dana na zagrebačkome 5. Kliofestu. Najzaslužniji je za nakladnički projekt Leksikona podunavskih  Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u izdanju Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, čiji je glavni urednik, povezavši stručnjake za hrvatsku tematiku iz brojnih grana ljudske djelatnosti iz više europskih zemalja. Autor je pedesetak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u uglednim časopisima iz pravne povijesti, povijesti bačkih Hrvata, Subotice i Vojvodine te manjinske problematike.

Afirmacija hrvatskog jezičnog i kulturnog identiteta

Odlikovanje Red hrvatskog pletera iz ruku predsjednice Grabar-Kitarović s ponosom je preuzeo Tomislav Žigmanov i to za osobiti doprinos ugledu Hrvatske te dobrobiti svih njezinih građana svestrano djelujući kao književnik, esejist i političar putem Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, čiji je aktualni predsjednik i zastupnik u parlamentu Srbije. Dokazao se jasnim političkim i kulturnim aktivizmom s osmišljenim programom u suvremenim demokratskim procesima za sveopći boljitak hrvatske manjinske zajednice kao i društva u cjelini u Srbiji. Djelujući na institucionalizaciji hrvatskih političkih, kulturnih, baštinskih i znanstvenih organizacija istaknuo se kao odličan organizator i pokretač većine temeljnih institucija hrvatskoga naroda u Vojvodini. Kao cijenjeni intelektualac, te nagrađivani esejist, prvi je javno argumentirano propitivao status i položaj Hrvata u Srbiji u čitanim sociološkim studijama, referirajući se na provođenje Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., pridonijevši afirmaciji hrvatskog jezičnog i kulturnog identiteta u javnom  i umjetničkom životu većinske društvene zajednice. Zaslužan je za raznovrsnu međudržavnu kulturnu i znanstvenu suradnju između Hrvatske i Srbije. Glavni je i odgovorni urednik Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009., kao i Časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ od 2013. Među zaslužnima je za nakladnički pothvat Leksikona podunavskih  Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice i to kao njegov izvršni urednik. 
Najzaslužniji je za utemeljenje i djelovanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji slavi desetu obljetnicu uspješnog djelovanja. Inovativnim iskoracima ravnatelj Žigmanov Zavodu otvara prostor za kapitalne projekte poput digitalizacije hrvatske kulturne i knjižne baštine u Vojvodini, a kao nakladnik potpisuje čak 50 objavljenih iznimno vrijednih monografija, okupivši u svom nakladnom programu istaknute autore usredotočene na teme hrvatske provenijencije iz više disciplina od povijesti, etnologije, sociologije do raznih disciplina kroatologije. Autor je petnaest knjiga različita književnog žanra te pedesetak znanstvenih i stručnih članaka, uključujući više kroatoloških i socioloških studija, objavljenih u uglednim časopisima u nizu europskih zemalja. Radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, mađarski, rumunjski, bugarski i rusinski jezik.
Redom hrvatskog pletera za izniman doprinos u jačanju ugleda Hrvatske te očuvanju hrvatskog identiteta i kulturnih običaja hrvatske zajednice u Mađarskoj odlikovan je Marin Skenderović, rođeni Subotičanin koji djeluje kao voditelj ureda Hrvatske turističke zajednice u Mađarskoj.
Nadalje, iz domovine Redom hrvatskog pletera za iznimne uspjehe i zasluge na području kulture, te osobiti doprinos razvitku i ugledu RH odlikovani su dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, dr. sc. Lidija Nikočević, dr. sc. Tvrtko Zebec, Hrvoje Špicer, Petar Vitas, Silvestar Doroghazi te Ivan Vukman, uključujući i zlatne sportaše kao što su Dina Levačić i Tin Srbić.

Odlikovani živući velikani kulture i znanosti 

Među odlikovanim živućim velikanima hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti izdvajamo: Redom kneza Branimira s ogrlicom odlikovan je akademik Radoslav Katičić; Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom posmrtno su odlikovani Dražen Aleksić, Antun Alošinac, Ivan Jurić i Vilson Kulaš. Za izniman doprinos hrvatskoj kulturi Redom Ante Starčevića odlikovan je akademik Luko Paljetak; Redom Ante Starčevića za sveukupni rad te promicanje međunarodnog ugleda Hrvatske na području znanosti, obrazovanja i politike odlikovan je prof. dr. sc. Dragan Primorac, a za razvoj kazališne umjetnosti Redom Ante Starčevića odlikovan je Rene Medvešek.
Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića odlikovani su redovni prof. art. Jože Haluza i dr. sc. Joško Ćaleta za zasluge u promociji hrvatske tradicijske kulture; slavna dizajnerica Iva Babaja i Nikolina Jelavić-Mitrović za izniman doprinos zastupanju dizajnerske struke i njeno promicanje u RH i u svijetu; Markita Franulić za inovacije u muzejskoj struci; Franjo Marić za osobite zasluge za kulturu u području književnosti i očuvanja identiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima. 
Među gospodarstvenicima Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića odlikovani su Luka Burilović, Darinko Bago, Đuro Horvat, Dragutin Kamenski i Antun Marodi.  
Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske u zdravstvu odlikovani su doc. dr. sc. Boro Nogalo, Jasna Ćurković Kelava te Renato Mittermayer kao i Ljerka Pavić, uz ostale. Redom hrvatskog trolista odlikovan je Josip Sajko. 
Povelja Republike Hrvatske za osobiti doprinos u promicanju dalmatinske klapske pjesme pripala je Klapi Trogir te Klapi Cesarice. Povelja je pripala i Udruzi Humane zvijezde Hrvatske ‘03, SKUD-u Ivan Goran Kovačić, prvom hrvatskom pjevačkom društvu Zora starom 160 godina te Hrvatskom saboru kulture, za osobiti doprinos u promicanju kulturno-umjetničkog amaterskog stvaralaštva. 
Povelje Republike Hrvatske dodijeljene su Hrvatskom klubu August Šenoa, za izniman i dugogodišnji doprinos u promicanju hrvatske baštine, jezika, obrazovanja, kulture i folklora, te očuvanju hrvatskog identiteta u Mađarskoj.  
Vesna Kukavica

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.