Doći u Srijem a ne probati suhomesnate delicije, posebice one domaće, prava je šteta. Tako barem kažu oni koji to učine jedanput i ponovno se u njega vrate iz istog razloga. Kako bi posjetiteljima, ljubiteljima »srijemačkih« proizvoda one bile dostupne na jednom mjestu, svake godine se početkom lipnja u Erdeviku nadomak Šida, u organizaciji Turističke organizacije, Općine Šid, Privredne komore Srbije i mjesne zajednice, u čast kulena, održava tradicionalna Srijemska kulenijada. Tako je bilo i ove godine 2. lipnja kada su prostor jednog od najljepših parkova u šidskoj općini zauzeli izlagači suhomesnatih proizvoda iz mnogih mjesta diljem zemlje. Manifestacija je bila natjecateljskog karaktera, a pobjedu je odnio, drugi put zaredom, kulen obitelji Lemajić iz Šida. Nisu htjeli otkriti tajnu proizvodnje, osim da je razlog dobre kvalitete srijemskog kulena isključivo njegova domaća proizvodnja.
Gastronomski potencijali
Za kulen se kaže da je brend Srijema i jedan je od rijetkih proizvoda sa zaštićenom oznakom geografskog podrijetla. Ali ne samo kulen. Tu su i fruškogorska vina i ostali suhomesnati proizvodi.
»Ne smijemo zaboraviti da je za Srijem karakteristična gastronomija i to je ono po čemu nas turisti, pogotovo iz naše zemlje, prepoznaju. S obzirom na to da se Srijem prostire i izvan teritorija naše države, kulen svakako može biti poveznica i s ostalim državama u regiji. Ali nije stvar samo u regionalnoj povezanosti i u tim gastronomskim turama. Ljudi koji vole dobru hranu će proći i nekoliko država u potrazi za novim okusima. A to je upravo ono po čemu je svako podneblje karakteristično i što se može ponuditi domaćim i stranim turistima«, kaže direktorica Turističke organizacije Šid Kristina Radosavljević.
Osim Srijemske kulenijade, u Šidu se održava još nekoliko gastronomskih manifestacija tijekom godine: Srijemski svinjokolj i kobasicijada i Srijemski ručak čobanski. Sve one održavaju se u prvom redu zbog promocije specifične gastronomije Srijema i privlačenja što većeg broja posjetitelja.
»Općinu Šid tijekom godine posjeti oko 3.000 ljudi iz zemlje i iz regije. Većina, oko 70 posto gostiju dođu upravo zbog manifestacija koje se održavaju u našoj općini. To je pokazatelj koliko je Srijem interesantan upravo u gastronomskom smislu za mnoge turiste«, kaže Radosavljević.
Obiteljska receptura
Ono što srijemski kulen izdvaja od ostalih sličnih proizvoda na tržištu je upravo njegov način proizvodnje, tradicionalan, prema obiteljskoj recepturi. Stručnjaci kažu da kvalitetan kulen, osim kvalitetnog mesa zrelih, starijih svinja, ima izrazito jaku crvenu boju, čvršći je i sadrži manje vode. Drugo, mora imati dovoljnu količinu soli, negdje oko dva do tri posto, sve u zavisnosti kakva je bila godina. Kvalitetna crvena začinska paprika također je bitna za kvalitetu kulena. Od nje potječe njegova boja i daje mu specifičnu aromu i ljuti okus s kojim ne treba pretjerivati. Zatim slijedi proces sušenja i zrenja koji treba početi na niskim temperaturama u zimu, a završava se negdje u proljeće i traje oko šest mjeseci.
»Ove godine je bilo 112 kulenova za ocjenjivanje, dok ih je prošle godine bilo 132. Negdje oko 20 uzoraka prošle godine dobilo je od 90 do 100 bodova. Sada smo imali samo jedan pobjednički kulen, koji je imao 93 boda. Iz toga možemo izvući zaključak da godina možda nije bila dobra za kulen kao što je bila prošla«, istaknuo je predsjednik komisije za ocjenjivanje kulenova, profesor u mirovini Ilija Vuković.
»Sad je kod nas donijet novi pravilnik koji postoji u svim europskim zemljama koji dozvoljava malim poljoprivrednim gospodarstvima da u svojim kućanstvima od svojih sirovina proizvode tradicionalni kulen. Ne mogu raditi onako kako su to nekad radili, nego ipak moraju više sredstava uložiti kako bi im kulen bio bolji«, kaže on.
Srijemski, slovački, slavonski ili lemeški...
Kulen je proizvod koji se proizvodi u Bačkoj, Srijemu, Slavoniji i Baranji. Svaki kulen je u zavisnosti od podneblja različit. Slavonski kulen je zaštićen oznakom geografskog podrijetla, dok u Srbiji čak tri kulena imaju oznaku s tom zaštitom: domaći srijemski kulen, slovački i u Lemešu lemeški kulen. Višestruki pobjednik gastronomskih manifestacija o svom kulenu kaže:
»Općenito, godina je bila loša za kulen. Bile su velike vrućine, tako da tko nije imao komoru, teško da je mogao očuvati kulen. Mi smo imali tu sreću da smo ga uspjeli očuvati i zadržati kvalitetu. Ove godine smo deseti put zaredom na Kobasicijadi osvojili prvo mjesto, a prošle godine bili smo apsolutni pobjednici«, kaže Mladen Lemajić, ističući da je glavni razlog pobjede isključivo domaća proizvodnja.
»Uspijevamo zato što imamo zaokružen proces proizvodnje. Bavimo se poljoprivredom, proizvodimo hranu za svinje, a od našeg mesa proizvodimo kulenje. Ne kupujemo ništa od sirovine osim paprike. Imamo u planu oprobati se i na međunarodnoj razini ali trenutno nemamo vremena za to. Iz pokrajinskih fondova smo dobili poticajna sredstva koja ćemo iskoristiti za osuvremenjivanje proizvodnje po europskim standardima«, kaže Lemajić.
Osim srijemskog, svake godine u Erdeviku dostupan je i lemeški kulen, brend toga mjesta.
»U Erdeviku mnogi hvale naše proizvode. Naš kulen je zaštićen svojim porijeklom, ali pravi brend za sada nismo dobili. Plasiranje proizvoda nije problem. U Hrvatsku idemo svake godine u Istru u Sveti Petar u Šumi, gdje sudjelujemo kao gosti. Za sada tamo samo nosimo svoje proizvode radi reklamiranja i kako bi Istrani probali okuse naše tradicije«, kazala je Dora Vidaković iz Lemeša.
Bilo da je srijemski, slavonski, slovački ili lemeški, toga dana nije bilo važno. Ono što je sve povezalo upravo je bio kulen i ljubav prema suhomesnatim delicijama. Ali isto tako i druženje i dobra zabava, koja ni ovog puta nije izostala.
S. Darabašić
