Marko Ilić iz Berega pšenicom je zasijao pet, a ječmom osam hektara. Kaže, suša je ostavila traga pa se ove godine ne nada vrhunskim prinosima.  
»Fali kiše i da je bilo dovoljno padalina, žetva bi bila nešto kasnije i rod bi bio dobar. Ovako će žito sazrijeti ranije, a prinosi neće biti vrhunski. Ječam sam posijao baš na dobrim terenima, ali nije bilo kiše i zrno će ostati šturo. U Somboru je još nešto i bilo kiše, ali je u Beregu palo tek četiri litre. Da je barem palo 20 litara, nalilo bi se zrno i bio bi dobar prinos«, kaže  Ilić. 
U ovom momentu on ne želi procjenjivati koliki bi mogao biti urod. Kaže, do žetve ima još nekoliko tjedana, a faza pred žetvu kada se nalijeva zrno ključna je za proizvodnju. Laslo Aladić iz Lemeša  jesenas je posijao nešto manje od 10 hektara pšenice. Kaže, pšenicu sije samo zbog plodoreda.  
»Bolesti je bilo tako da smo dva puta špricali zbog bolesti i jednom protiv korova, što znači da smo usjeve tri puta gazili. Ali sada dobro izgledaju. Kiše je falilo, ali bilo je nešto padalina i to je malo popravilo stanje na njivama«, kaže Aladić i također dodaje da je rano govoriti o bilo kakvim procjenama roda.  
Koliko će roditi ovisi od onoga što su ratari dali njivama i od  neba, a koliko će im to što rodi biti plaćeno ovisi od onih koji taj rod otkupljuju.  
»Ako bismo na ovoj proizvodnji bili na ništici, ja bih bio zadovoljan. Ječam sijem zbog stočarske proizvodnje, jer imam farmu svinja pa se tu oko cijene ne brinem. Što se tiče pšenice, minimalna cijena bi trebala biti 20 dinara po kilogramu. Kada uzmete paritete, tih 20 dinara je minimum«, smatra Ilić. »Oni plaćaju koliko plaćaju i mi na to ne možemo utjecati. Obično polovicu roda lagerujem, jer je obično rod skuplji kasnije nego tijekom žetve. Međutim, prošle godine nije bilo tako, tako da ni ta kalkulacija više nije dobitna kombinacija«, kaže Aladić. 

Njive i dalje vape za kišom

Stručnjaci Poljoprivredne stručne službe Sombor kažu da je pšenica u fazi nalijevanja zrna, a u ranijim fazama rasta i razvoja usjevi su imali nekoliko stresnih momenata. 

»Rekla bih da su, što se tiče vremenskih uvjeta, to bili šokovi za ozime usjeve. Ožujak je bio neuobičajeno hladan. U travnju je na našim lokalitetima bilo izuzetno malo padalina. Na pojedinim lokacijama 10, na nekim 20 litara, što je upola manje od višegodišnjeg prosjeka za travanj. Okopavine, posebno one posijane u kasnijim rokovima sjetve, otežano su nicale, a nedostatak padalina osjetili su i ozimi usjevi. Takvi uvjeti nastavljeni su i u prvoj polovici svibnja. Nije bilo kiše, a temperature su bile visoke. Zbog tih nepovoljnih uvjeta ozimi usjevi ostali su nešto niži. U drugoj polovici svibnja palo je od 30 do iznad 70 litara kiše i to je stiglo u posljednji čas. Mi se sada nadamo umjerenim temperaturama, što znači da bi one trebale biti ispod 25 stupnjeva, i novim kišama, jer faza nalijevanja zrna je tek pred nama. Ona najduže traje i od vremenskih uvjeta do kraja vegetacije ovisi prinos«, kaže savjetodavac u PSS Sombor Jelena Ivan i dodaje da je vlaga u zemljištu mala, pa bi idealno bilo kada bi palo još 100 litara kiše po četvornom metru. 
Uz dovoljno padalina važno je da ne bude visokih temperatura. A te visoke temperature problem su posljednjih godina. Ivanova to ilustrira primjerom ove i prošle godine, kada su travanjske temperature bile i oko 30 stupnjeva. Takvi toplotni šokovi ne gode pšenici u fazi nalijevanja zrna.

Upitna kvaliteta

Da godina do sada nije bila naklonjena proizvođačima strnina suglasan je i prof. dr. sc. Miroslav Malešević, stručnjak za strna žita. 
»Izuzetak je jesen i topla zima, što je pomoglo da se i usjevi dobro razviju, ali vremenske prilike nakon toga nisu bile naklonjene strnim žitima. Smjenjivali su se sušna i kišna, hladna razdoblja, da bismo tek pri kraju dobili vrijeme koje odgovara za nalijevanje zrna. Gledano u cjelini, bila je ovo jedna šarena godina, na kraju ipak povoljna za formiranje zrna. Slika je različita od lokaliteta do lokaliteta, jer su padaline bile lokalnog karaktera. Gledajući Srbiju u cjelini, mogu reći da ima sjajnih njiva na kojima je primijenjena puna agrotehnika, kojima su i vremenski uvjeti išli na ruku. Oni danas mogu biti zadovoljni i mogu očekivati dobre prinose. S druge strane, ima puno proizvođača koji nisu bili u stanju primijeniti punu agrotehniku i oni će imati problema«, kaže Malešević.
Za profesora Maleševića veći problem od vremenskih (ne)prilika je podatak da je 50 posto njiva zasijano nedeklariranim sjemenom. 
»Sjetva nedeklariranog sjemena u startu prinos umanjuje 10 do 15 posto i to pod uvjetom da zrno nije zaraženo bolestima koje se prenose klasom. Ako ima i tih bolesti, umanjenje prinosa može biti i veće. Glede gnojidbe tijekom zime poljoprivrednici su težili njive prihraniti ureom, ali vrijeme nije bilo pogodno za razlaganje uree, jer nije bilo vlage, pa bez obzira što su usjevi dobili dušik oni su gladovali«, kaže profesor Malešević. 
On podsjeća i na to da se u Srbiji pšenica još uvijek ne plaća po kvaliteti, a posljedica je sjetva sorti slabije kvalitete. 
»Mislim da je vrijeme da se otkupljivači i mlinari udruže i zatraže bolju kvalitetu kako bi se sjetvena struktura izmijenila u korist boljih sorti. Loša kvaliteta razlog je što kod izvoza mi, iako bismo mogli, ne možemo postići dobru cijenu za našu pšenicu«, kaže profesor Malešević.
On smatra da je dobro što su jesenas posijane rekordne površine pod pšenicom. Kaže, dio će  biti usmjeren u stočnu hranu i tako nadomjestiti nedostatak kukuruza. Dobro je i zbog toga što ozimi usjevi rastu i sazrijevaju prije tropskih dana koji su sve učestaliji na ovim prostorima.
 Z. Vasiljević