Na Bikovačkom putu, četiri kilometara od tvornice Tatravagonka Bratstvo, nalazi se Pivčiji salaš, registrirano poljoprivredno gospodarstvo obitelji Kuntić. A na tom salašu nema što nema. Uz sve vrste peradi – kokoši, pijetlove, morkače (biserke), pućke (purice), patke, guske, tu se uzgajaju i vijetnamske svinje, racke ovce (autohtona sorta iz Mađarske), te sezonsko povrće, i to sve po biološkoj metodi. To podrazumijeva da se povrće ne šprica ili se to radi minimalno, a životinje hrane prirodnom hranom (travom, kukuruzom i povrćem). 

Važna kvaliteta, a ne količina

U posao uzgoja sezonskog povrća i domaćih životinja Kuntići su ušli 2013. godine nakon kupovine i obnove starog salaša na putu za Bikovo. Od samog početka svaki član obitelji ima svoja zaduženja – mama Mirjana, među ostalim, uzgaja povrće, vodi računa o životinjama, raspravlja meso za prodaju, za sakupljanje i sortiranje velikog broja jaja zadužen je tata Petar, a njihov sin Vedran također je zadužen za povrće kao i za prodaju na tržnici.
Vedran Kuntić kaže kako povrće proizvode i životinje uzgajaju na tradicionalan način.
»Povrće ne špricamo pesticidima i ne koristimo umjetna gnojiva. Počeli smo s jednim plastenikom, a danas ih imamo devet. Proizvodnja jaja se zasniva na green area sustavu što podrazumijeva da su kokoši cijeli dan u dvorištu, znači na slobodnoj ispaši i uz travu im dajemo kukuruz. Znači, nema koncentrata. To znači da je i meso peradi kvalitetnije i zdravije. Zato su neki od naših brojnih kupaca i majke koje žele znati što daju svojim bebama. Životinje hranimo i povrćem koje ne prodamo na tržnici. Suština je da ne idemo na količinu, već na kvalitetu, što se pokazalo kao dobro i dosta njih je to prepoznalo. Što se tiče novina, od ove godine krećemo s test fazom biološke zaštite na paprici. To znači da se ona neće špricati, već će se koristiti metoda putem koje pozitivni kukci jedu štetne. Krenut ćemo i u testiranje faze oprašivanja s bumbarima.«
Na pitanje je li im u planu registriranje kao organskih proizvođača, Vedran kaže da nije, makar ne u skorijoj budućnosti.
»Za sada nam to nije namjera jer to kod nas još nije isplativo. Pogotovo ne u Subotici, gdje je mnogo lakše baviti se bioproizvodnjom, temeljenoj na povjerenju potrošača. Ono što mi radimo je nešto između organske i konvencionalne proizvodnje, s tim da su cijene naših proizvoda uglavnom iste kao kod konvencionalnih. Plan nam je zaradu uložiti u turizam, koji bi trebao zaživjeti sljedeće godine. U ponudi će biti restoran domaće hrane i mogućnost obilaska salaša.«

Prodaja na tržnici i putem Fb stranice

Svoje proizvode – sezonsko povrće (salatu, rajčicu, papriku, cvjetaču, brokule, krumpir, mrkvu, blitvu, tikvice, rotkvice, ciklu itd.), meso, tjesteninu, jaja, sirupe i zimnicu Kuntići prodaju na tezgi na Mliječnoj tržnici u Subotici i putem svoje Facebook stranice, na kojoj se mogu naći razne informacije, aktualnosti, naručiti proizvodi i postaviti pitanja.
Vedran Kuntić, koji je svakodnevno (osim ponedjeljkom) za tezgom, kaže da je velika zainteresiranost i da je mnogo njih prepoznalo prednosti tzv. domaće proizvodnje.
A da su potrošači zadovoljni, svjedoče i njihovi komentari na Fb stranici – Pivčiji salaš-Bikovo/Rooster Farm/: »Kupujem samo nešpricano, a vi to imate... Sve na jednom mjestu, ukusno, svježe i domaće... Uvijek svježe i domaće, najbolje za moju bebu...« 

Ništa bez gazdarice

Svi članovi obitelji Kuntić zauzeti su cijeli dan, a najveći teret ovog posla pada na mamu Mirjanu.
»Kad dođem kući s posla, prvo mi je da pogledam u kakvom su stanju biljke, a nakon ručka pravimo plan što ćemo raditi taj dan popodne. Radni dan započinje u 4 i često traje do ponoći. Jako teško je sve to raditi uz redoviti posao, ali se trudimo zato što nas kupci ‚tjeraju‘ na to. To nam je i najveća motivacija što se potrošačima sviđa ono što radimo i jako puno njih je to prepoznalo. To nam daje poticaj da uvodimo novine što se tiče i asortimana i tehnologije. Nedavno smo angažirali jednu osobu da nam pomogne oko posla, ali naravno to nije dovoljno jer tu ima posla i za deset ljudi«, kaže Mirjana Kuntić.
Ivana Petrekanić Sič