Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, čiji je 13. svezak izašao iz tiska u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, predstavljen je prošloga tjedna u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u sklopu festivala povijesti Kliofest. Leksikon je predstavljen u okviru predstavljanja Hrvatske matice iseljenika na ovoj znanstvenoj manifestaciji.
Sinteza različitih spoznaja
Ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Marić je tim povodom na promociji kazao:
»U europskome smo tjednu kada se tradicionalno na današnji dan slavi mir i jedinstvo u Europi u spomen na godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. Kada nam je doktor Damir Agičić ponudio da se Hrvatska matica iseljenika uključi u Kliofest na Dan Europe 9. svibnja – nismo slučajno za ovu svečanu promociju odabrali leksikonski nakladnički projekt Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, koje ove godine obilježava dva desetljeća uspješnog djelovanja. Odlučili smo se za Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca jer ga odlikuje vrsna znanstvena akribija, čiji leksikografski sustav informacija ne počiva samo na spoznajama koje su stekle institucionalnu ili javnu legitimaciju, već sintetizira različite spoznaje općedruštvenog i stručno-znanstvenoga propitivanja civilizacij-skih dosega vojvođanskih Hrvata.«
Čestitavši na izvrsnosti HAD-u kao udruzi intelektualaca iz Voj-vodine koja je privukla stručnjake iz cijele regije što punih 16 godina sustavno objelodanjuju ovu knjižnu seriju, Mijo Marić je naglasio: »Ovaj je Leksikon vjerodostojan promotor kulturnih vrednota hrvatskoga naroda iz multietničkog mozaika Vojvodine, koji kao autohtona manjinska zajednica stoljećima živi u dijelovima Srijema, Bačke i Banata unutar današnjih državnih granica Republike Srbije. Njegov će sadržaj, sadržaj svih svezaka, ostati trajno ubaštinjen u cjelokupnu bogatu kulturnu riznicu hrvatskoga naroda u matičnoj zemlji. Zaključno, nakladnički projekt Leksikona, svaki njegov svezak, afirmacija je suvremenog hrvatskog zajedništva otvorenoga za dijaloga s domicilnim kulturama hrvatskih zajednica koje žive izvan Republike Hrvatske«.
Mala, ali vrijedna grana
Glavni urednik Slaven Bačić kazao je da se Leksikon koncepcijski nije odrekao imena Bunjevaca i Šokaca, imajući na umu da je to »mala, ali vrijedna grana« na rubu hrvatskog etnikuma, te da obuhvaća njihovu kulturu bez obzira na političke granice. Uredništvo se odlučilo na skromniji naslov leksikona, premda sadrži i značajan broj općih enciklopedijskih članaka koji su kontekstualizirani u odnosu na bačke Hrvate, kazao je Bačić.
Trinaesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, na 162 stranice donosi 180 natuknica koji su djelo 57 autora, dok je u izradi svih dosadašnjih svezaka, čiji je rad započeo 2002. godine, sudjelovalo 159 autora koji su proizveli 1654 leksikonskih članaka.
Najsveobuhvatniji projekt
Sociolog dr. sc. Mario Bara, član Uredništva Leksikona iz Zagreba, u svome je izlaganju istaknuo da Leksikon predstavlja do sada najsveobuhvatniji znanstveni i stručni interdisciplinarni projekt koji se ostvaruje u prilično nepovoljnim okolnostima za hrvatsku manjinu u Srbiji – ne samo u političkom smislu nego i po pitanju profesionalnog okvira u kojem se Leksikon kreira.
»U tom smislu svaka manifestacija poput ove današnje i medijski prostor koji se otvara za Leksikon znači mnogo na praktičnoj i simboličkoj razini. Za pripadnike hrvatskog naroda koji žive izvan domovine to znači prije svega da nisu zaboravljeni i prepušteni sebi. Sadržaj Leksikona svjedoči o višestoljetnoj nazočnosti Hrvata unutar panonskoga kulturnog areala o čemu govori bogato naslijeđe od graditeljstva, toponima, jezične baštine, tradicijskih vještina, običaja, umjetnosti i dr.«, kazao je Bara.
Leksikon je, kako navodi, povezao veliki broj ljudi različitih profila koji imaju široka znanja.
»Dobar je to primjer prekogranične suradnje većeg broja suradnika iz više zemalja, ponajviše iz Vojvodine, tj. Srbije, Hrvatske i Mađarske. Naravno, prostora za suradnju sa znanstvenim, obrazovnim i državnim institucijama uvijek ima i poželjne su«, kazao je Bara.
Usustavljeno znanje
Izvršni urednik Tomislav Žigmanov kazao je kako kulturu bačkih Hrvata karakteriziraju dugotrajući ruralni procesi, od predturskih vremena, a u posljednje vrijeme djeluje četrdesetak kulturnih institucija i niz pojedinaca. Kultura bačkih Hrvata, koji su u Srbiji predmet vrlo grubog nijekanja, ostala je uvelike ne-poznata među autohtonim Hrvatima kao i onima s kojima oni žive, kazao je Žigmanov, naglasivši da je ona snažno zavičajno i lokalno određena.
Rad na Leksikonu u značajnoj mjeri je usustavio to znanje te ga učinio prisutnim u široj javnosti. Naime, prateći rad na Leksikonu pojavio se veliki broj zasebnih znanstvenih radova, više od deset znanstvenih zbornika kao i prva stalna znanstvena publikacija Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kazao je Žigmanov. Sve je to povećalo cjelovitost slike o bačkim Hrvatima, njihovu kulturnu i političku zrelost, te vidljivost u ukupnom životu, kazao je.
Zbornik se financira sredstvima dobivenim na javnim natječajima, a rad počiva na volonterskom pristupu pa cijeli trošak trinaestog sveska, primjerice, iznosi ne više od dvije i pol tisuće eura, rečeno je.
Važni u bilateralnim odnosima
Predstavljanju su nazočili predstavnici Vlade RH i Hrvatskog sabora, a savjetnica Predsjednice Renata Margaretić Urlić podržala je rad na Leksikonu, istaknuvši da je pitanje bačkih Hrvata jedno od najvažnijih pitanja u odnosima Hrvatske sa Srbijom. Hrvatska teži da Hrvati u Srbiji dostignu položaj koji u Hrvatskoj imaju Srbi, kazala je.
Izaslanica predsjednice Republike naglasila je da Hrvatska njeguje konstruktivan odnos, izbjegava političke konflikte i u prvi plan stavlja poboljšanje egzistencijalnih pitanja i unaprjeđenje općeg položaja Hrvata u Srbiji.
R. P. / Hina
