Subotička katedrala-bazilika sv. Terezije Avilske više od stoljeća ima pukotinu na čeonom dijelu fasade koja je zbog slijeganja temelja tornjeva iz godine u godinu sve veća. Prošle godine pokušalo se metodom utiskivanja megašipova u temelje zaustaviti ovaj proces, međutim radovi su doprinijeli povećanju pukotine za nekoliko centimetara.
Umjetna smola
Nakon pauze od više od pola godine radovi na obnovi subotičke katedrale, odnosno sanaciji pukotine, ponovno su započeli krajem ožujka, ali ovoga puta problem će se pokušati riješiti drugom metodom – tehnikom ubrizgavanja umjetne smole na bazi poliuretana.
Kako objašnjava član nadzorne grupe za ovu fazu radova i profesor s Građevinskog fakulteta u Subotici Petar Santrač riječ je o tehnologiji staroj 30-ak godina, a koja podrazumijeva utiskivanje umjetne smole u tlo kroz sustav cijevi. U subotičkom slučaju smola se ubrizgava na oko 90 mjesta po jednom tornju preko deset cijevi u jednom svežnju, a koji se završavaju na različitim dubinama te se kroz njih ubrizgava 18 do 20 litara pomenute tekućine. Santrač objašnjava i kako se ubrizgavanje provodi kroz dva vijenca, od kojih se jedan nalazi na metar i pol od tornjeva, gdje se prvo ubrizgava smola, dok je drugi uz sam zid. On navodi i da se smola, kada se utisne u tlo, ponaša kao pur pena te postaje tvrda kao beton, čime se povećava nosivost tla ispod katedrale i zaustavlja daljnja deformacija objekta.
Osim vidljivih pukotina, prof. Santrač kaže kako razilaženje tornjeva nije jedino pomjeranje na objektu, jer se tornjevi naginju i od broda crkve te dolazi do cijepanja veza između tornjeva i broda. Ovo objašnjava kao rezultat velikog opterećenja tla zbog kojega se javljaju konstantne spore viskozne deformacije. Iako sada stabilnost objekta nije ugrožena, Santrač kaže da se ne radi sada sanacija temelja, to ne bi bio slučaj i za sto godina.
Za ovu fazu radova zaduženi su stručnjaci iz Mađarske i Slovačke, a tajnik Subotičke biskupije vlč. Mirko Štefković kaže kako se radna grupa koju čine stručnjaci građevine, predstavnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Subotičke biskupije i članovi Mađarskog nacionalnog vijeća sastaju redovito svakoga tjedna. Vlč. Štefković navodi i kako će se radovi na ovoj fazi okončati u predviđenom vremenu, do kraja lipnja.
Sanacija pročelja
Prije tehnike ubrizgavanja umjetne smole na bazi poliuretana stručnjaci su temelje subotičke katedrale-bazilike pokušali učvrstiti utiskivanjem 16 megašipova ispod tornjeva u obliku slova »L« koji bi obuhvatili dva vanjska ruba na kojima dolazi do naginjanja. Međutim, prof. Santrač kaže kako je problem nastao kada se s radovima stiglo do 13. megašipa, jer je reakcija tornjeva bila dramatična.
»Pri aktivaciji svakog šipa dolazilo je do pomjeranja od pola milimetra u nivou temeljne spojnice, što znači da je u tornju dolazilo do pomjeranja za 5 do 6 milimetara. Kod 13. šipa smo konstatirali da je došlo do otvaranja pukotine za 4 centimetra, nakon čega smo stali s radovima«, kaže on i dodaje kako su tada radovi obustavljeni, ali i da je time ipak povećana nosivost temelja te da su se tornjevi namjestili u novo ravnotežno stanje što je rezultiralo povećanjem pukotine.
Kako najavljuje prof. Santrač, sljedeći korak u sanaciji katedrale-bazilike započet će čim faza ojačanja temelja bude završena. U planu je formiranje armiranog prstena oko tornjeva s unutrašnje strane te njihovo povezivanje s brodom crkve, kao i sanacija pročelja objekta, od Bogorodice do ulaznih vrata, odnosno dijela koji je zahvaćen pukotinom. Kako navodi, nakon ponovnog obzidavanja i žbukanja ovoga dijela, pukotina se više neće vidjeti, a bit će obnovljen i kip Bogorodice.
Cijena aktualnih radova na jačanju temelja tornjeva i sanaciji pukotine iznosi 48 milijuna dinara i u potpunosti ih financira Mađarsko nacionalno vijeće. Ovo tijelo financiralo je i dosadašnje faze obnove katedrale-bazilike prilikom kojih je za radove u unutarnjem i vanjskom dijelu izdvojeno 33 milijuna dinara, a financijski će podupirati i predviđenu daljnju sanaciju objekta.
J. Dulić Bako
