U svijetu se svake godine 3. svibnja obilježava Dan slobode medija koji je ustanovljen s ciljem da se podigne svijest o značaju slobode novinstva i kako bi se podsjetile vlade država da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja. U izvješću istraživačkog centra Europskog parlamenta navedeno je da sloboda medija na zapadnom Balkanu nije potpuna pošto se zemlje u toj regiji suočavaju s politizacijom, problemima u provođenju zakona i zastrašivanjem novinara, uz porast autocenzure, kao i da, apsurdno, sloboda medija opada paralaleno s približavanjem regije Europskoj uniji. Također, Biro za društvena istraživanja (BIRODI) je analizom medijskih sadržaja došao do zaključka da je vlast neproporcionalno mnogo zastupljena u medijima, kao i da se o njoj veoma malo kritički govori. Na ovogodišnjoj rang listi slobode medija, Reporteri bez granica, Srbija se nalazi na 76. mjestu, što predstavlja pad od 10 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Slovenija se nalazi na 32. mjestu, BiH na 62., Hrvatska na 69., dok Crna Gora zauzima 103. mjesto. A istraživanje pod nazivom »Informiranje na jezicima nacionalnih manjina«, koje je provelo Nezavisno društvo novinara Vojvodine, govori da manjinski mediji ostaju »ispod radara«, da javnost ne zna za njihove probleme iako su oni brojni. Počevši od stalnih političkih pritisaka, mizernih plaća, cenzure i autocenzure, smanjivanja publike zbog velike migracije mladih ljudi, slabog novinarskog kadra.
Pet minuta tišine
Povodom obilježavanja Dana slobode medija Udruženje novinara Srbije (UNS) uputilo je proglas kojim zahtijeva da vlast uspostavi istinski dijalog s medijskom zajednicom u cilju završetka medijske strategije. NUNS i Granski sindikat kulture umjetnosti i medija Nezavisnost pozvali su sve medije, novinarke i novinare da na Svjetski dan slobode medija isključe ton, zamrače ekrane i da se šutnjom od 11:55 do 12 sati pridruže simboličnoj međunarodnoj akciji »Pet minuta gromoglasne tišine« kako bi vlast i javnost još jednom upozorili na, kako su istaknuli, katastrofalan položaj novinarske profesije, medija i medijskih radnika u Srbiji. Povodom Svjetskog dana medija čestitku je novinarima uputio i državni tajnik Ministarstva, kulture i informiranja Aleksandar Gajović, koji je, među ostalim, u čestitki naveo kako »posebno treba odati počast svim novinarima koji su žrtvovali i žrtvuju diljem svijeta svoje živote, slobodu ili osobnu dobrobit, tražeći istinu i pravdu«.
»Ovaj dan ujedno predstavlja i priliku da se javnosti potvrdi snažna posvećenost Republike Srbije da unaprjeđuje razvoj pozitivnog medijskog okruženja i ohrabruje razvojne inicijative svih zainteresiranih aktera u sferi medija, a u cilju unaprjeđenja slobode izražavanja mišljenja«, navodi se, među ostalim, u čestitki novinarima državnog tajnika Gajovića.
A povodom obilježavanja Svjetskog dana medija oglasio se i zaštitnik građana Zoran Pašalić, koji je u svom priopćenju konstatirao da pritisaka na medije i dalje ima, često i kroz direktne napade na novinare. Pozvao je sve društvene i državne aktere i organizacije, a posebno nositelje političkih i javnih funkcija, da se uzdrže od svakog oblika pritiska na medije, na njihovu uređivačku politiku i novinare, dok je medije pozvao da razvijaju princip odgovornog i nepristrasnog novinarstva.
Sedma rupa na svirali
A kako to izgleda u praksi, na terenu i kako položaj svoje profesije vide danas, rekli su nam kolege novinari iz Srijema.
»Govoriti o položaju novinara u Srbiji danas veoma je nezahvalno za svakog kolegu novinara. Iz trenutne pozicije glavne i odgovorne urednice novog medija u manjoj sredini mogu reći da su novinari prestali biti, ako su ikad i bili, sedma sila. Danas lokalnim vlastodršcima više dođemo kao sedma rupa na svirali«, kaže novinarka Biljana Selaković-Milanović iz Srijemske Mitrovice, dodajući:
»Novinari danas kao da rade u uslužnoj djelatnosti. Prema njima se mnogi ponašaju kao prema konobarima. Radimo za novac koji dobijamo od lokalnih samouprava, pa ako aktualnoj vlasti nismo dovoljno simpatični, ništa od novca iz lokalnog proračuna. A preživjeti se mora, pa guraj svoj ponos, cenzuriraj svoj mozak i guraj dalje. Hitno je potrebno da prestane urušavanje slobode medija, jer su slobodni mediji osnova garanta ljudskih prava. U svakom slučaju, vrijeme teče, novinarski novčanici sve su tanji, a autocenzura sve češća, jer preživjeti se mora. I sve dok drugi misle našom novinarskom glavom, bit će nam ovako kako nam je trenutno.«
O položaju medija danas svoje mišljenje iznijela je za naš tjednik i dopisnica za Srijem, novinarka Večernjih novosti Smiljka Kostić.
»Među brojnim problemima s kojima se suočavaju novinari jesu i niske zarade, teški uvjeti rada i odsustvo solidarnosti. Novinari su u javnosti često izloženi uvredama, omalovažavanju i zato oni pored vrhunske radoznalosti moraju biti psihički jaki, kako bi odoljeli svim pritiscima. Za težak položaj novinara mnogo je pridonijela i loša privatizacija medijskih kuća, gdje su mnogi mediji propali, a novinari ostali bez posla«, kaže novinarka Kostić.
Solidarnost na terenu
Kolega koji radi u manjinskom mediju Ruske slovo Vladimir Đitko kaže da kao dugogodišnji novinar podržava zahtjeve u Proglasu koje su uputila novinarska udruženje u Srbiji u cilju poboljšanja statusnog i materijalnog položaja, te nesmetanog rada i bez pritisaka.
»Kao novinar u tjedniku Ruske slovo ne suočavam se s problemima s kojima se možda suočavaju kolege u privatnim medijima. NIU Ruske slovo koje financira Tajništvo za kulturu, javno informiranje i vjerske zajednice AP Vojvodine ima stabilno financiranje iz pokrajinskog proračuna. Istina, već četvrtu godinu plaće su umanjene za 10 posto i u međuvremenu, za razliku od nekih drugih proračunskih korisnika, nije bilo nikakvog povećanja. S obzirom na to da su u prva tri mjeseca ove godine gospodarska kretanja pozitivna i bilježe značajniji rast, postoje najave o povećanju plaća i mirovina do kraja godine i nadam se da će se to povećanje odraziti i na manjinske medije. U šidskoj općini rade dopisnici-novinari i drugih manjinskih medija. Osim na rusinskom, tu su i kolege koji izvještavaju i za hrvatske i slovačke medije. Postoji dobra međusobna suradnja i solidarnost kao i s ostalim kolegama novinarima na ovom području. Također, dobar primjer suradnje je i s lokalnom samoupravom, što u svakom slučaju omogućava uspješniji rad i izvještavanje iz ove sredine«, kaže Đitko.
S. Darabašić
