Iako jezero i močvarno područje Jasibara odavno ne postoji, tom dijelu grada ostalo je nekadašnje ime. Nije zadržano službeno, nego kao toponim i odrednica lokacije među sugrađanima, a česti su napisi ovog naziva i na grafitima u gradskoj četvrti podignutoj na tlu koje je nekada davno bilo pod vodom. Među grafitima ima i napisa naziva »Jasibarci«. Nasuprot tome, ime drugog gradskog jezera, Rogine bare, nije ostalo u narodu, nego je nestalo zajedno s ovom velikom vodenom površinom. 
Jasibara je danas naseljeni, urbanizirani dio grada, ali je ujedno i korito bivšeg jezera. Prije više od dva stoljeća ovo je područje bilo prekriveno vodom, što je povijesna činjenica dokumentirana mapom koju je 1778. godine izradio geometar Carolum Leopoldum Kováts. Poneki područje Jasibare opisuju i kao duboko ulegnuće između Karađorđevog puta i Ulice Zrinskog i Frankopana. U udolini je regulacijom vode napravljeno građevinsko zemljište i svuda podignute kuće, izuzev zemljišta pod vodom, trskom i raslinjem koje buja po svome, u Ulici Ferenca Gála. Jezero Jasibara se nekada napajalo vodom iz Velikog rita, s izvora Sveti bunar  i podzemnim vodama ovog područja.  
Na fotografiji je prikazan detalj karte iz 1778. godine koju je profesor hidrotehnike na Građevinskom fakultetu dr. La-jos Hovány postavio preko aktualne karte grada, pri čemu se davni gradski tokovi s preciznošću mogu pratiti kroz današnje gradske kvartove i ulice. Lijevo je Karađorđev put, desno Ulica Zrinskog i Frankopana i Radijalac, u dnu mape Bajski put.