Od proljeća i medonosne ispaše na uljanoj repici, ispaše na bagremu, lipi, suncokretu i livadama, pa do kasne ispaše jesenskih i zimskih trava. Tako izgleda ciklus proizvodnje na otvorenom. Prošlogodišnjom proizvodnjom pčelari se baš i ne mogu pohvaliti. Niske tempereture desetkovale su bagrem, a nisu pčelama godile ni ekstremno visoke temperature u vrijeme cvjetanja suncokreta. Kada se sve to, uz još poneku teškoću zbroji, pčelari će reći da se prošlom, 2017. godinom baš i ne mogu pohvaliti. Ali zato dobru proizvodnju očekuju u sezoni koja je tek počela. Preduvjeta za to ima, jer je ova zima bila blaga tako da su u novu sezonu pčelinja društva ušla dobro pripremljena. No, u ovoj proizvodnji koja se odvija pod otvorenim nebom rizik uvijek postoji, jer pčelama ne odgovara ni previše kiše i hladnog vremena, ni ekstremno visoke temperature.
Uljana repica
Bojan Zetović iz Monoštora pčelarstvom se bavi tek godinu-dvije, ali je zadovoljan kako su njegova pčelinja društva prezimila.
»Imao sam manjih gubitaka, ali je to bila moja pogreška. Polako sam ovih dana počeo dodavati satne osnove radi proširenja i razvijavanja društva. Legla ima dosta, sedam-osam okvira i sada nam kreće ispaša na uljanoj repici, što je važno zbog razvitka pčelinje zajednice. Nama je ovde najvažnija ispaša na bagremu i kako sada izgleda bagrem će oko 10. svibnja početi da medi«, kaže Zetović koji je bio zadovoljan i prošlom godinom, jer, kaže, još uvijek ne ide na količine proizvedenog meda, već na proširenje društava.
Iskusni pčelar Ivan Periškić iz Monoštora već je svoj pčelinjak iznio za prvu ispašu. Nekoliko kilometara dalje od Monoštora, prema granici s Mađarskom. I to s razlogom, jer je s druge strane granice više od 100 hektara uljane repice koja je počela cvjetati.
»Uljana repica nam je tako da kažem odskočna daska za bagrem. Na početku su imale četiri-pet okvira legla, sada su već otišle na sedam-osam, a da bi bile spremne za bagrem trebaju imati najmanje 10 okvira legla. Uljana repica im je poticaj za proljetni razvoj, jer je puna peludi i nektara. Ispaša na uljanoj repici traje dva-tri tjedna, ovisno o temperaturi. Ako je jako toplo, cvjetanje će biti završeno za dva tjedna, a ako su temperature malo niže može potrajati i tjedan dana duže«, kaže Periškić.
Uljana repica sve više se vraća na njive sjevera Bačke, prije svega u atare Stanišića, Alekse Šantića i Lemeša, ali uljanom repicom zasijani su i veliki kompleksi s mađarske strane. A tu ispašu s druge strane granice naši pčelari više vole od domaće, jer, kažu, tamo se ne može dogoditi da u fazi punog cvjetanja repica bude tretirana preparatima otrovnim za pčele.
Homoljski bagrem i fruškogorska lipa
Trenutačne temperature od 24-25 stupnjeva idealne su za cvjetanje uljane repice, ali Periškići neće dočekati kraj njenog cvjetanja, jer ih čeka bagremova ispaša, i to na Homolju. Cvjetanje bargema tamo traje od 25 do 30 dana. Prvo cvjeta bagrem u podnožju, i to već oko 4.-5. svibnja. Nakon toga, kako temperatura raste, počinje i cvjetanje bagrema na većim nadmorskim visinama, a za bagremovim cvijetom idu i pčele.
»Bagrem cvjeta do 800 metara nadmorske visine. Ima ga i iznad te visine, ali tamo već ne medi. Bagrem na Homolju cvjeta do 1.-2., pa i 5. lipnja. Onda prestaje bagrem, ali počinje ispaša na livadama. Livade su u cvijetu do 20.-23. lipnja. Nas nakon toga čeka seoba pčela na lipu na Fruškoj gori«, kaže Periškić.
Kao iskusni pčelar zna da je lipa vrlo osjetljiva i da se može dogoditi da tri-četiri dana jako medi, pa se onda okrene vjetar i automatski lipa prestaje s medenjem. S Fruške gore pčele Periškići vraćaju na domaći teren – u Bačku, i to na suncokret. Ali tu nije kraj, jer i poslije suncokreta još ima medonosnih vrsta za pčele i to jesenskih i zimskih trava. Mede te vrste do samog mraza, a to je najbolji med za sama pčelinja društva.
Pčelari posla u pčelinjaku imaju poslije svake ispaše, jer se med vrca kada se završi jedna ispaša kako bi se dobili sortni medovi. Kakva će u konačnici biti ova godina, čiji početak obećava, ovisi od vremenskih uvjeta na koje pčelari ne mogu utjecati ni na koji način.
Z. Vasiljević
