Tijekom dvodnevnog radnog posjeta Subotici predstavnici Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Albanskog nacionalnog vijeća posjetili su Mađarsko i Hrvatsko nacionalno vijeće. Milica Rodić iz OESS-a zadužena za pitanje nacionalnih manjina rekla je kako ova organizacija radi na podizanju kapaciteta nacionalnih manjina te da je ovakvo studijsko putovanje jedan od načina na koji to ostvaruju.
U HNV-u su se sastali sa savjetnicom predsjednika HNV-a zaduženom za razvojne projekte Jasnom Vojnić i međunarodnim tajnikom HNV-a Darkom Baštovanovićem.
Tema razgovora bila je područje obrazovanja, kao i službena uporaba jezika i pisma.
»Da HNV nije ostvario nikakve rezultate u području obrazovanja svakako ne bismo došli ovdje. Područje obrazovanja je očigledno jedna od urgentnih tema za sva nacionalna vijeća, budući da se bavi mladim generacijama. Sve nacionalne manjine zamijetile su da veliki broj mladih odlazi te su se fokusirali na ovu značajnu temu. HNV je ostvario izuzetne rezultate u ovome području, a naročito što se tiče obuke nastavnika, osiguravanja udžbenika i otvaranja odjela na hrvatskome jeziku«, rekla je Rodić.
Komentirajući teme sastanka predsjednik Albanskog nacionalnog vijeća Shukri Ymeri rekao je kako njihova zajednica nema poteškoća s malim brojem i upisom djece na nastavu na materinskom jeziku, ali da su im još uvijek gorući problem udžbenici.
»Nikako da osiguramo sve udžbenike, a naročito nam nedostaju oni koji bi sadržavali gradivo o nacionalnom identitetu poput geografije, povijesti, likovne i glazbene kulture. Problem je što se ne možemo usuglasiti s Ministarstvom prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja oko prijevoda«, rekao je Ymeri.
Obrazovanje na albanskom jeziku odvija se u općinama Preševo i Bujanovac u kojima oni predstavljaju i većinski narod. Prema riječima Ymerija oko 5.000 Albanaca pohađa osnovnu i srednju školu na materinskom jeziku, na kojemu im je dostupna i jedna visokoškolska ustanova.
Što se tiče službene uporabe jezika i pisma, predsjednik Albanskog nacionalnog vijeća kaže kako imaju poteškoća u dobivanju dokumenata i informacija na svome jeziku ukoliko te institucije vode pripadnici srpskoga naroda.
J. D. B.
Tema
Primjeri dobre prakse
Najave