Iako je prvobitni rok bio siječanj 2017. Regionalni deponij, koji je zadužen za rad regionalnog sustava upravljanja otpadom u Gradu Subotici i općinama Bačka Topola, Kanjiža, Senta, Mali Iđoš, Novi Kneževac i Čoka još uvijek, nakon više od godinu dana zakašnjenja, nije počeo s radom. Zašto radovi kasne, što će građanima donijeti i kako će uopće funkcionirati ovaj deponij razgovarali smo s direktoricom Regionalne deponije d.o.o. Csillom Góli.
Zaštita životnog okoliša
Ona kaže kako je za početak rada Regionalnog deponija potrebno još samo privesti radove kraju na centralnom objektu koji se nalazi na Bikovu. Prema njezinim riječima trenutačni stupanj izvršenja radova na objektu je 95 posto i, iako izvođači radova još uvijek nisu definirali rok, očekuje se da će postrojenje biti pušteno u rad ove godine.
Kada ovaj sustav najzad krene s radom, građani će imati obvezu selektirati otpad u dvije kante – pored postojeće zelene u koju će odlagati komunalni otpad, novina će biti plava za reciklabilni otpad, tj. onaj koji se može iskoristiti. Regionalni deponij korisnicima će donijeti i povećanje troškova za kućni proračun, a direktorica Góli kaže da cjenik još nije usvojen te da je svatko u obvezi onaj otpad što napravi i platiti.
Međutim, najveću promjenu koju će ovaj sustav upravljanja otpadom donijeti građanima oni neće odmah ni osjetiti, a to je, ističe Góli, zaštita životnog okoliša.
»U Srbiji se u najvećoj mjeri smeće odlaže na nesanitarnim deponijima, što znači da u velikoj mjeri zagađujemo zemlju, podzemne vode i zrak. Ovaj projekt je izuzetno značajan, jer ima najmanji negativni utjecaj na okolicu i primarno je da shvatimo kako smo veliki zagađivači te ukoliko ne odlažemo otpad na sanitarnim deponijima ugrožavamo našu životnu sredinu.«
Nakon što u rad krene Regionalni deponij, svi ostali nesanitarni deponiji bit će zatvoreni, uključujući i najveći među njima – Šandorsku baru.
»U Subotici i okolici postoji sedam deponija koje treba zatvoriti i sanirati, što će zahtijevati ogromna sredstva, možda čak i veća od izgradnje Regionalnog deponija«, kaže Góli.
Sredstva EU
Sustav regionalnog upravljanja otpadom koncipiran je tako što je centralni objekt koji se nalazi između Bikova i Oroma najveći, a njemu gravitiraju transfer stanice iz Bačke Topole, Sente i Kanjiže te reciklažna dvorišta u Subotici, Malom Iđošu, Čoki i Novom Kneževcu.
Kako Góli kaže, centralni objekt podijeljen je u tri dijela. U jednome će se skladištiti otpad koji se više ne može koristiti kao sekundarna sirovina, a ondje su, za razliku od svih drugih nesanitarnih deponija, postavljene nepropusne folije tako da procjednim vodama neće doći do zagađenja zemlje ispod deponija.
U drugome dijelu centralnog objekta izgrađena je kompostana gdje će biti skladišten biološki razgradiv otpad. Góli ističe kako je glavni cilj kompostane smanjenje količine otpada s obzirom na to da biološkim tretmanom otpad može izgubiti čak 40% svojega opsega. Od komposta koji im bude na raspolaganju u Regionalnom deponiju kažu kako će proizvoditi dva proizvoda – kompost A i B kvalitete. Prvi se može koristiti kao gnojivo, međutim kažu da kod nas on još uvijek nema tržište, dok će se drugi, B kvalitete, upotrebljavati za prekrivanje otpada koji se više ne može koristiti kao sekundarna sirovina na svakih 24 sata.
U sklopu centralnog objekta izgrađeno je i postrojenje za selekciju otpada. Unutar njega vršit će se sekundarna selekcija, s obzirom na to da će građani već uraditi primarnu selekciju u svojim kućanstvima. Góli kaže kako će se onaj selektirani otpad koji se može iskoristiti kao sekundarna sirovina plasirati na tržište, a dobivenim sredstvima smanjit će se financijska obveza građana za plaćanje ovakvog sustava odlaganja otpada.
Góli dalje objašnjava da će reciklažna dvorišta omogućiti građanima da ondje ostave otpad velikog kalibra koji ne mogu baciti u kantu, dok transfer stanice postoje kako bi transport otpada bio jednostavniji. Veliki kamioni prevozit će rolokontejnerima smeće od transfer stanica do centralnog objekta, a do samih stanica to će činiti (kao i do sada) obični kamioni za prijevoz otpada. Izgradnja i opremanje transfer stanica i reciklažna dvorišta su završeni, a za početak rada cijeloga sustava čeka se finalizacija centralnog objekta.
Iako je u strategiji izrade Regionalnog deponija predviđeno da se ovakav način deponiranja otpada osigura u svim mjestima Grada Subotice i drugih općina koji teritorijalno pripadaju projektu, Csilla Góli kaže kako će neka sela ipak morati sačekati s ovakvim načinom funkcioniranja.
»U nekim mjestima uopće nije riješen transport odvoza smeća, tako da sve to trebamo uvesti u sustav Regionalnog deponija surađujući s čistoćama i lokalnim samoupravama. Strategija jest da se pokriva cijela regija, ali uvjet za to je i dodatno investiranje sredstava i povećanje kapaciteta na lokalu.«
Projekt Regionalnog deponija vrijedan je 24 milijuna eura. S 20 milijuna nepovratnih eura financira ga Europska unija, a ostatak sredstava osiguralo je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine te jedinice lokalnih samouprava regije.
U Srbiji radi osam, od 26 koliko ih je predviđeno Nacionalnom strategijom za upravljanje otpadom regionalnih deponija.
J. Dulić Bako
