M  atija Korvin (1458. -1490.) bio je sin Ivana Hunyadija, proslavljenoga ratnika protiv Osmanlija. Ime Korvin (cornus, lat. gavran) uzeo je zbog gavrana na očevu grbu. Zavladao je nakon niza sukoba s drugim pretendentima na prijestolje, ali i s velikašima, uz pomoć velikovaradinskog nadbiskupa Ivana Viteza od Sredne.
    Matija Korvin nastojao je stvoriti centraliziranu feudalnu monarhiju, oslanjajući se na sitnije plemstvo i sve snažnije građanstvo. Reformirao je porezni sustav uvodeći poreznu obvezu svim staležima, što je prouzročilo novo nezadovoljstvo magnata i prelata njegovom politikom.

JAGELOVIĆI: Matija Korvin se kao ambiciozan vladar uključio u borbu za titulu cara Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti i u ratove protiv moćnoga češkog kralja Jurja Podjebrada, što je prouzročilo opću nesigurnost, nestabilnost tržišta i slabljenje uloge gradova. Nakon njegove smrti Hrvatsko-Ugarskom Državom zavladala je dinastija Jagelovića, koja je pravo na prijestolje stekla ženidbenim vezama – naime mlađa kći Ludovika Anžuvinca udala se za litavskoga kralja Jagela. Jagelovići su Hrvatsko-Ugarskom Državom vladali od 1490. do 1526. godine.

MOHAČKA BITKA – KRAJ HRVATSKO-UGARSKE DRŽAVE: Godine 1521. osmanlijska je vojska pod sultanom Sulejmanom osvojila Beograd i nakon toga provalila u Srijem i Slavoniju. Građani Iloka, Erduta i Osijeka bez borbe su predali svoje gradove. Nakon toga Osmanlije su krenuli u osvajanje Ugarske. Kralj Ludovik nije želio čekati ni hrvatsku vojsku pod zapovjedništvom Krste Frankapana, ni erdeljsku pod Ivanom Zapoljom, već je želio sam sa svojom vojskom pobijediti Osmanlije i tako se proslaviti. Do odlučne je bitke došlo 29. kolovoza 1526. godine na Mohačkom polju. Ugarska je vojska doživjela težak poraz, a kralj je pri bijegu poginuo. Nakon bitke na Mohačkom polju raspala se Hrvatsko-Ugarska Država, a hrvatsko je Podunavlje pripalo Osmanlijskom Carstvu.