Svake godine 7. travnja obilježava se Svjetski dan zdravlja, a ovogodišnja tema je Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom: dostupna i pristupačna svima – Zdravlje za sve. Institut za javno zdravlje Srbije dr. Milan Jovanović Batut, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije i Svjetske zdravstvene organizacije ovaj datum ističe iz kalendara javnog zdravlja s ciljem da zdravstvena zaštita bude dostupna svima. Također, ove godine obilježava se 70 godina od inicijative i prvog obilježavanja Dana zdravlja. Iako bi svi trebali imati dostupnu zdravstvenu zaštitu uvijek i svugdje, često smo svjedoci da to baš i nije tako. Također, često vidimo i krivimo druge zbog našega zdravlja, a ujedno zaboravljamo sami sebe upitati koliko smo uradili i jesmo li mogli više? Obično to pitanje postavljamo kada već, najčešće, bude kasno. Ovaj dan je samo jedan u nizu kada se na poseban način opominje i podsjeća da svakodnevno trebamo voditi računa o svome zdravlju. Tim povodom razgovarali smo s dr. Zoricom V. Dragaš, specijalisticom socijalne medicine u Zavodu za javno zdravlje Subotica. 

Ulaganje u zdravlje 

Postaviti zdravlje u središte interesiranja svake osobe i da se o zdravlju razmišlja onda dok čovjek još nije bolestan, osnovni je cilj promocije zdravlja. 
»Često zakašnjela dijagnoza ili liječenje koje se ne provodi na pravilan način ne daje željeni ishod. Posljednjih nekoliko desetljeća zdravstveno osiguranje se pojavilo kao ključna strategija za ostvarivanje napretka u odnosu na druge zdravstvene i šire razvojne ciljeve. Zemlje koje ulažu u zdravstvenu zaštitu investiraju u ljudski kapital. Pristup osnovnoj zdravstvenoj njezi i financijskoj zaštiti ne samo da poboljšava zdravlje ljudi i očekivani životni vijek, već štiti zemlje od epidemija, smanjuje siromaštvo i rizik od gladi, osigurava radna mjesta, pokreće ekonomski rast i povećava ravnopravnost spolova«, kaže dr. Dragaš. 
Svjetski dan zdravlja je prilika podsjetiti stanovništvo na značaj zdravstvenih stilova života i prevenciju faktora rizika za nastanak najčešćih poremećaja zdravlja. 
»Pravilna ishrana i pravilna nadoknada tekućine, svakodnevna individualno dozirana tjelesna aktivnost, kontrola stresa, odmor i noćni san, isključenje duhanskog dima i droga, isključivanje zlouporabe alkohola i lijekova, kao i građenje odgovarajuće socijalne mreže sastavni su dijelovi koncepta zdravog načina života koji treba u okviru svojih mogućnosti i znanja izgrađivati svaka osoba i svaka obitelj«, istakla je sugovornica. 
Na pitanje koliko je danas moguće provesti sve ove ciljeve dr. Dragaš kaže: 
»Upravo radi toga mi je zadovoljstvo raditi na promociji zdravlja, koja počiva na onim jednostavnim, lako provodljivim mjerama koje svaka osoba može provesti za sebe u ovome momentu, bez ikakvog čekanja i odgađanja. Sva istraživanja su pokazala da upravo te mjere primarne prevencije donose najbolje rezultate, ne samo za zdravlje osobe i obitelji, nego i u smislu očuvanja financija i kapaciteta zdravstvene službe u određenoj državi. Koliko je to ostvarivo ovisi od svih nas, od pojedinaca jednim dijelom, a drugim dijelom je na organiziranoj društvenoj zajednici. Ali, kao što sam rekla, ako postoji nešto što mi možemo uraditi odmah i sada u ovome momentu, onda od toga zaista i treba početi. Dok mi ne dočekamo da drugi urade za nas, zakonodavac i država, mi možemo sami puno toga uraditi«, naglašava dr. Dragaš i dodaje da što je čovjek bliži tome da gubi zdravlje, on je sve spremniji nešto u svome životu promijeniti. Kao problem naša sugovornica je istaknula što mnogi ljudi imaju zakašnjelu odluku, a razmišljanje o zdravlju ne treba biti odgođeno i banalizirano, to je nešto gdje ne treba puno mudrovati. 
»U tome smislu, kad kažemo izgraditi zdrav način života za sebe i svoju obitelj, postoji samo jedan jedini zdrav način života koji podrazumijeva određene principe, postupke i jednostavne efikasne mjere. Svaka osoba može za sebe, principe i pravila, provesti na svoj vlastiti način. To je ono što svi možemo uraditi na osnovu svog znanja i svojih mogućnosti«, kazala je dr. Dragaš.  
Promocije zdravlja

Mimo obilježavanja datuma iz kalendara zdravlja organziraju se i razne akcije. Jedna od tih je »Selu u pohode« kada se po riječima dr. Dragaš obilaze prigradska naselja i na taj način se stigne i do ljudi gdje je zdravstvena zaštita manje dostupna. Prilikom ovih akcija se često otkrije početak neke bolesti. 
»S našim nalazima samo upozorimo stanovnike i preporučimo osobi da ode kod svog liječnika. Ukoliko se naslutio poremećaj zdravlja, moguće je na vrijeme krenuti s liječenjem i jednostavno krenuti u zdrav način života. Mnoge bolesti se mogu riješiti i zdravom prehranom i tjelesnom aktivnošću.«

Liječenje preko interneta 

Svakodnevno smo svjedoci da ljudi često posegnu za internetom kako bi što prije došli do »stručnog« mišljenja oko eventualne bolesti koju su nerijetko sami sebi dijagnosticirali. Opasnosti da se na ovakva način traži pomoć ima nebrojeno, te je dr. Dragaš i o tome govorila. »Jako je važno čiji se tekst čita. Postoje tekstovi na internetu koje financira farmaceutska industija koja ima određeni cilj, možda ne daje lažne informacije, ali ističe određene informacije koje neka osoba baš uzme zdravo za gotovo. Kritičkom načinu razmišljanja se svi trebamo učiti. Treba znati, i pod uvjetom da je tekst na internetu skroz točan, da su ljudi, svatko na svom nivou, različiti. Svatko ima svoj genotip i fenotip. Određene karakteristike, spol, godine starosti, navike, način života također treba uzeti u obzir. Ista bolest ima različite faze, tipične i atipične sindrome... Osnovna je poruka da se ovakvi tekstovi mogu čitati, ali ne trebaju uzimati kao jedino mišljenje. Druga veoma važna stvar na internetu jest gubitak vremena. Ima bolesti koje su i najteže, ali ukoliko se u prvim fazama otkriju, uspiju se izliječiti. Postoje stvari koje se mogu koristiti preko interneta, ali teško je odrediti što je to, i ne treba tako niti sebe, niti svoju obitelj, a napose djecu tretirati i liječiti. Makar toliko trebamo posvetiti sebi i svome zdravlju«, kaže dr. Dragaš i dodaje: »Znam da je lako sve to reći, a teško uraditi. Jesmo li mi svјesni da još uvijek ima zakazivanja, redova, gužvi? Jesmo li svjesni kakav je zdravstveni sistem? Jesmo. Naša zemlja još uvijek nije ekonomski razvijena. Iskustva su različita, ponekad se naprave i pogreške. Možda je to i duže nego li je planirano, ali drugog izlaza nema. Kada primijetimo da je poremećaj zdravlja nastao, još uvijek nam je najsigurnije da se obratimo na stručnom mjestu.«  

Depresija

Svi stručnjaci ističu kako će depresija biti među vodećim bolestima 21. stoljeća. Iako je to činjenica, po riječima sugovornice, depresija je sve učestalija i nije povezana samo s ekonomskim siromaštvom i beznađem. Interesantno je da su tamo gdje se ljudi bore za egzistenciju, niže stope samoubojstva. 
»Dolazimo do toga, što se često spominje, da je česti uzrok depresije kriza u obiteji. Otuđivanje čovjeka od čovjeka, prepuštenost samome sebi, usamljenost nije ništa novo. Tu je i zloupotreba alkolola, droga, to mnogi vide kao bijeg od stvarnosti. Traženje smisla postojanja je nešto što brine mnoge. Opet se tu vraćamo na početak, samome sebi. Nemojmo se liječiti preko interneta ili preko društvenih mreža, nego građenjem pozitivne socijalne mreže, okruživanjem ljudi koji nam znače, kojima mi značimo. Pokušajmo napraviti neku selekciju, gdje je moguće, da se ne opterećujemo ljudima koji nas opterećuju. Svijet ne možemo mijenjati, ali od tehnike možemo uzeti ono što nam je i koliko potrebno. Također apeliram na roditelje da od djece ne prave ostvarenje vlastitih snova, nego da i djecu učimo uspostaviti ravnotežu, a tu nam je najvažnija ravnoteža želja, potrebe i mogućnosti«, preporučila je dr. Dragaš. 
Ž. V.