Iznadprosječnom brzinom, limuzinom sa zatamljenim staklima kroz prazne, za obične ljude toga trenutka zabranjene ulice ujurio je u naš grad Predsjednik. Baš onako kako dolikuje velikom vođi ovih prostora. Ispred Sinagoge dočekala ga je gomilica njegovih pristaša, a malom ali moćnom skupu nisu nedostajale ni emocije. Na jednom transparentu ispod Predsjednikovog imena netko je nacrtao tri srca. Čak ih je i obojio crveno. 
No, nije to ni toliko bitno koliko sama svečanost otvaranja obnovljene subotičke Sinagoge. Kao financijeri projekta – mađarski premijer Viktor Orbán i spomenuti već predsjednik Aleksandar Vučić svojim prisustvom i govorima o suradnji dvije države, kulturnom naslijeđu te značaju Židova za Europu učinili su ovaj događaj onakav kakav je i trebao biti – svečan i sjajan. Baš kao što je zaista sjajna i ova subotička stara-nova Sinagoga.
Njome će upravljati Grad, Židovska općina i Mađarsko nacionalno vijeće, ali ipak – otiđite i obiđite ju što prije, dok je još nova. Poučeni iskustvima kako se održavaju pojedine, također vrlo važne građevine u našemu gradu (državi), velike su šanse da tako prođe i ova ljepotica. Nakon što se nešto izgradi, po mogućnosti najviše ili najveće u Europi, svi mu se divimo. Kroz neko vrijeme, budući da nitko ne mijenja pregorjele žarulje na lusterima, ne popravlja oluke ili prozore, dođe do propadanja zgrade. I tako ona gubi na vrijednosti, bez ulaganja, svima pred očima nekoliko desetljeća i nema više ni prvobitnu namjenu. Tako prazna još brže propada i onda na red dođe višemilijunsko renoviranje. I tako u krug. 
Dobar primjer za to je naše Narodno kazalište. Nije bilo novca za njegovo održavanje, stoga je propalo pa se sad gradi dvostruko veće za koje će se sigurno naći sredstava u proračunu grada. Baš kao što su se sredstva našla i za održavanje zgrade u kojoj se sada održavaju kazališne predstave. 
S druge strane, nije tema održavanja već podržavanja, a riječ je o hrvatskoj nacionalnoj manjini u ovome gradu. Nedavno je predstavljen, kako su ga i najavili, kapitalni nakladnički projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, knjiga koja govori o povijesti podunavskih Hrvata čiji autor je priznati znanstvenik. Predstavljanje knjige koja govori o identitetu druge po brojnosti nacionalne manjine grada, nije bio dobar povod da dođu gradski mediji. Možda im nije odgovarao večernji termin, ali nisu ni prenijeli tekst s našega sajta. Ništa novo, događaj koji organiziraju Hrvati ostao je bez podržavanja, baš kao što i većina renoviranih objekata završi bez održavanja. 
J. D. B.