Osumnjičeni u Srbiji i Hrvatskoj za ratne zločine ubuduće bi, uz pomoć provosudnih institucija obje države, mogli znati što ih čeka ako krenu na put preko granice. Ovo je, u najkraćem suština prošlotjednog dogovora u Beogradu dvoje ministara pravosuđa – hrvatskog Dražena Bošnjakovića i njegove srbijanske kolegice Nele Kuburović.
Zašto se to nije moglo uraditi i ranije kako bi se izbjegli incidenti na granicama i spriječile tenzije među dvjema državama – ovog časa više nije važno. Činjenica je, pak, da su ministri pravosuđa Bošnjaković i Kuburović dogovorili aktivnosti dvaju resornih ministarstava kako bi se u idućih 30 dana, a najvjerojatnije do konca travnja, radne skupine sastale i počele raditi na razmjeni podataka o osobama osumnjičenima za ratne zločine na obje strane.
U svezi s tim popisima su, podsjetio je ministar Bošnjaković, još 2010. bila formirana povjerenstva »ali su naprosto u nekoj fazi prestala raditi«.
Popisi osumnjičenih i optuženih
Srbija i Hrvatska bi, u međuvremenu, u idućih tridesetak dana, trebale početi pripremati popise osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine s obje strane. Cilj je da se ostvari razmjena podataka i ubuduće izbjegnu incidenti na granicama, pa i uhićenja, a toga je prethodnih godina bilo na obje strane.
Ministri pravosuđa Hrvatske i Srbije u Beogradu su, prema riječima Dražena Bošnjakovića, dogovorili da će »u najkraće vrijeme« uzajamno dostaviti imena članova radne skupine kako bi se se u idućih 30 dana počelo raditi na razmjeni podataka o osobama osumnjičenima za ratne zločine.
Dvoje ministara na sastanku u Beogradu otvorili su i temu procesuiranja ratnih zločina, a zaključeno je da treba formirati ekspertne radne skupine čiji bi zadatak bio da pripreme međudržavni sporazum. Tim bi sporazumom bila obuhvaćena i definirana sva pitanja vezana uz tu problematiku, a cilj je da se ubuduće izbjegnu dosadašnji zastoji i čekanja.
Ministrica Nela Kuburović nije novinarima govorila o sastanku s hrvatskim kolegom Bošnjakovićem, ali je on kratko naglasio da je »zadovoljan sastankom« i poručio kako očekuje da će obje strane »zajedno napraviti napredak«, tim prije jer je Hrvatskoj stalo da podrži Srbiju u procesu eurointegracija.
»Hrvatska je, na koncu, itekako zainteresirana pružiti podršku Srbiji na njezinu putu k Europskoj uniji. Naravno, očekujemo da i oni dosegnu standarde koji su potrebni da bi Srbija sutra mogla postati članicom EU, a tu prvenstveno spadaju posebni standardi vezani za vladavinu prava«, istaknuo je ministar Bošnjaković.
Ministarstvo pravosuđa Srbije priopćilo je poslije sastanka kako su se obje strane suglasile da »postoji dobra volja dviju država za suradnjom i rješavanjem svih otvorenih pitanja u pravosuđu«.
Korak po korak
Teme između Srbije i Hrvatske u području pravosuđa složene su i otvorene, ali su i rješive bude li strpljenja i »ukoliko se bude išlo korak po korak«, zaključak je u priopćenju srbijanskog ministarstva.
Ohrabrujuće poslije ovog sastanka je da su obje strane »iskazale otvorenost i međusobno uvažavanje«, te »spremnost za uspostavljanje partnerskih odnosa i veza«. Istodobno, hrvatska je strana, kako se navodi u priopćenju beogradskog ministarstva, ukazala na spremnost da »u svakom trenutku pomogne kolegama iz Srbije i pruži stručnu pomoć« u procesu eurointegracija.
Dalje, ohrabruje i da je prvi sastanak dvoje ministara poslije nedavnog susreta dvaju šefova država u Zagrebu, ocijenjen kao »prvi u nizu i samo početak buduće suradnje, koja je neophodna da bi se došlo do zajedničkih rješenja«.
Podsjetimo, službeni Zagreb je prije otvaranja poglavlja 23 i 24 o ljudskim pravima i vladavini prava ustrajavao u inzistiranju da Beograd promijeni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, te zahtijevao bolji položaj hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju Srbije s Haagom.
Kakvi dogovori dalje slijede i što će biti prvi rezultati najavljene suradnje dvaju ministarstava pravosuđa – pustimo da pokaže vrijeme.
Velimir Ilić
