Srbija i Hrvatska potpisale su 9. ožujka memorandum o rekonstrukciji željezničke puge Beograd – Zagreb, a potpisnici s obje strane uvjereni su da će očekivana realizacija dugoročno poboljšati infrastrukturno povezivanje i u regiji i na paneuropskom Koridoru 10.
Prevedeno s jezika politike i birokracije na jezik onih koji putuju vlakom – na tih 412 kilometara pruge između dvije prijestolnice u dogledno vrijeme bi se, umjesto sadašnjih sedam i pol sati, putovalo samo – četiri sata.
Početak radova, sljedeće godine
Dok su svoje potpise na Memorandum stavljali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a u ime srbijanske vlade vicepremijerka i ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, ceremoniji u palači Srbija u Beogradu nazočila je ministrica eurointegracija Jadranka Joksimović, što je tom činu, valjda, trebalo dati i dodatnu, europsku notu. Jer, kako je objasnila ministrica Joksimović, Srbija kao zemlja kandidat i Hrvatska kao država članica EU »zajedno i u sinergiji«, mogu dobiti više novca iz eurofondova, tim prije jer već imaju nekoliko zajedničkih projekata u prekograničnoj suradnji.
Govoreći jezikom brojeva, projekt rekonstrukcije željezničke pruge Beograd – Zagreb trebao bi ukupno koštati oko 1,25 milijardi eura, od kojih će Srbija osigurati 250 milijuna za radove na svojih 116 kilometara do Šida, dok su troškovi za dvije dionice na hrvatskoj strani procijenjeni na oko milijardu eura. U Srbiji je planirana rekonstrukcija oba kolosijeka na cijeloj dionici Golubinci – Šid do granice s Hrvatskom, te modernizacija dijela pruge od Rume do Šida.
Ministar Butković uvjeren je da »Hrvatska neće imati problem« osigurati taj novac jer će konkurirati kod EU fondova »koji pokrivaju čak i do 85 posto troškova«. Butković kaže kako je Hrvatska već pripremila papire za dvije dionice pruge, te da je za 2019. osigurano 500 milijuna eura. Slijedom te financijske konstrukcije, početak radova na pruzi u Hrvatskoj može se očekivati prije kraja sljedeće godine.
Za ministra Butkovića rekonstrukcija željezničke pruge Zagreb – Beograd »jedan je od najbitnijih projekata u regiji« jer Koridor 10 povezuje ne samo Srbiju i Hrvatsku, već i europske zemlje od zapada k istoku.
Realizacija po fazama
Ministrica Mihajlović najavila je realizaciju projekta po fazama, a prije početka obje strane imaju zadatak izračunati i usuglasiti što sve nedostaje u projektno-tehničkoj dokumentaciji, kako bi se stvorili svi preduvjeti da Srbija i Hrvatska zajednički stanu pred kasu EU, tražeći novac za infrastrukturu iz fondova Unije.
Samo za projektno-tehničku dokumentaciju rekonstrukcije pruge treba 8 do 10 milijuna eura, objasnila je ministrica Mihajlović, istodobno naglašavajući kako u prvi plan ne treba stavljati vrijednost projekta, jer je to »investicija za budućnost«.
Očigledno je da svakom velikom infrastrukturnom projektu, poglavito ako povezuje dvije države, prije ekonomske mora prethoditi i politička odluka, pa je – utoliko prije – ministrica Mihajlović osjetila potrebu naglasiti kako je potpisivanje memoranduma »prvi konkretan rezultat posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović«.
Na pruzi čija rekonstrukcija slijedi, predviđena brzina vlakova je 160 kilometara na sat, do kraja 2018. i u prvoj polovici 2019. trebalo bi privesti kraju pripremu projektno-tehničke dokumentacije, dok bi prvi radovi mogli početi u drugoj polovici iduće godine.
Predstavnici dvaju resornih ministarstava trebali bi se, prateći dinamiku dogovora o pripremi rekonstrukcije, ponovno susresti već u svibnju.
Potpisani Memorandum predviđa suradnju na modernizaciji željezničke infrastrukture, olakšavanje postupaka na željezničkim graničnim prijelazima, te zajednički nastup prema EU fondovima i drugim međunarodnim institucijama u vezi s modernizacijom pruge Beograd – Zagreb, na Koridoru 10.
Gledajući u blisku budućnost poslije ceremonije potpisivanja memoranduma o rekonstrukciji pruge, Srbija i Hrvatska bi već u travnju mogle potpisati i sporazum o održavanju mosta koji povezuje dvije zemlje, te usuglasiti i riješiti dugovanja Srbije hrvatskim željezničkim kompanijama.
Velimir Ilić
