Na području općina Ruma, Irig i Inđija, koje pokriva Poljoprivredna stručna služba Ruma, pod pšenicom se nalazi 20.000 hektara. Trenutno stanje usjeva na srijemskim poljima govori da ova kultura obećava solidan prinos. Prema analizama, u zemljištu se nalazi visok postotak dušika što nalaže oprez poljoprivrednicima. Radovi tek predstoje i rano je govoriti o prinosima i cijeni. No, ono što daje nadu poljoprivrednicima jest Pravilnik o kvaliteti žita, mlinskih i pekarskih proizvoda i tjestenina, usvojen koncem prošle godine, a kojim su propisane minimalne vrijednosti parametara pšenice za industrijsku preradu u mlinske proizvode, kojima se pšenica za ljudsku ishranu razdvaja od one za stočnu. Novi Pravilnik usklađen je s europskom regulativom EC 742 iz 2010. godine, kojim se reguliraju i minimalni uvjeti pšenice prilikom javnih otkupa.
Kvaliteta uvjetuje cijenu
Iz Poljoprivredne stručne službe Ruma pozdravljaju primjenu novog pravilnika iako smatraju da će računica zavisiti od samih proizvođača.
»Izašao je novi pravilnik i ja sam se konsultirao s ljudima koji primaju pšenicu i za sada još uvijek nije sigurno na koji način će se vršiti sam otkup. I ovih godina su poljoprivredni otkupljivači otkupljivali pšenicu na osnovu sadržaja proteina. Ukoliko zaživi ta mjera, sami poljoprivrednici morat će s otkupljivačima naći neku svoju računicu sijati li prinosne sorte koje imaju nešto više sadržaja proteina ili se orijentirati na one koje imaju kvalitetu i nešto niži prinos«, kaže Goran Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe Ruma.
Najvažnije promjene kada je u pitanju primjena novog pravilnika, u odnosu na važeći standard, jest što se prilikom utvrđivanja kvalitete pšenice uvode dva nova parametra – sadržaj proteina kao i broj padanja, pokazatelj enzimske aktivnosti, odnosno sadržaja proklijalih zrna u masi .
»To je jedna dobra mjera. I svakako da je dobro i da se pšenica odvaja na temelju kvalitete i da se po tom osnovu i plaća. Treba odvojiti onu pšenicu koja ne zadovoljava kriterije za pekarsku industriju, nego da ona ide u stočnu proizvodnju i da se plaća prema kvaliteti, prema sadržaju proteina u zrnu. Vidjet ćemo nakon žetve kakva će njena primjena biti u praksi, odnosno kako će otkupljivači izaći s cijenom, kako bi se u odnosu na tu početnu cijenu formirale cijene po kategorijama pšenice«, navodi Dejan Vučenović iz Ureda za poljoprivredu Općine Šid.
Prinos na prvom mjestu
Poljoprivrednici u Srijemu zadovoljni su stanjem usjeva. No, na cijenu, kako kažu, ne mogu utjecati.
»Do sada sam uvijek imao solidne prinose, zavisno od vremenskih uvjeta prije žetve, mada nikada nisam imao manje pšenice od 8 do 9 tona po hektaru. Svake godine je ista priča što se tiče pšenice i neki profit se ne može očekivati jer se na cijenu ne može utjecati. Meni je važno da imam dobar prinos. Jer ako ostvarim dobar prinos, mogu pokriti troškove ulaganja u pšenicu. Što se tiče mineralnog gnojiva, cijene su na razini prošle godine, možda su za nekih 5 posto više, dok pšenica stagnira s cijenom iako je ove godine posijana u većoj mjeri«, kaže poljoprivrednik iz Golubinaca Mirko Peršić, dodajući kako vjeruje da su mnogi poljoprivrednici u strahu jer je iza njih jedna teška godina.
I pored svega, poljoprivrednici se nadaju da će im novi pravilnik pogodavati.
»Ne samo zbog pšenice na našem tržištu, već i zbog pšenice koja se izvozi, jer znamo da je u europskim zemljama i zemljama u okruženju ta klasifikacija davno urađena. Smatram da je dobro da se nagradi onaj tko sije sjeme koje je deklarirano i koje je skupo, jer samim tim dobijamo hektolitre i vrijednost pšenice koja je potrebna, a to je vrijednost preko 80 posto. Stoga smatram da se pšenica treba klasificirati i nadam se da će pšenici s većim vrijednostima i cijena biti veća«, kaže Peršić.
S. Darabašić
