Priča o fotografiji

Bunjevačko ruho i na dvoru

Ljepota i bogatstvo narodne nošnje neprocjenjiva su vrijednost jednog naroda. Tako se i Hrvati s područja Grada Subotice vole hvaliti kako je njihova nošnja bogata, da odiše elegancijom i dostojanstvom, a priložena fotografija svjedoči da se nosila i na dvoru. 

Naslovnica Alfölda

Subotičanka Marga Lendvai zaljubljenica je u tradiciju, a velika ljubav su joj upravo bunjevačke nošnje koje je naslijedila od svojih predaka. Ona ih čuva, održava i za svako Prelo i Dužijancu vadi ih iz ormara i u njih odijeva djevojke i momke. I ne samo to, ona čuva i brojne stare obiteljske fotografije i preko njih uživa u raskoši bunjevačke nošnje. Tako smo u bogatom kućnom arhivu umirovljenice Lendvai vidjeli i subotičku novinu Alföld iz 1936. godine koju je Marga pronašla davno, na obiteljskom tavanu a čuvala ju je sve ove godine zbog naslovnice (priložena fotografija). Na njoj je velika fotografija kraljice Marije Karađorđević koja je odjevena u bunjevačku narodnu nošnju. S obzirom na to da je ovo bio tjednik na mađarskom jeziku, ispod fotografije kraljice Marije piše »ÖFELSÉGE MáRIA KIRáLYNÉ, akinek születésnapját csütörtökön ünnepelte az ország« što u prijevodu na hrvatski znači »VELIČANSTVO MARIJA KRALJICA, čiji je rođendan u četvrtak proslavila država«. 
»Vidite kako je ovo lijepa nošnja kad ju je čak i kraljica odlučila obući za svoj rođendan i u njoj se fotografirati«, s ponosom ističe naša sugovornica. Međutim, ima Marga u svezi ove fotografije još komentara, ne tako lijepih. Kaže da joj je žao što se bunjevački Hrvati ne znaju više ponositi svojom poviješću i bogatstvom tradicije koju baštine. »Nedavno sam bila na jednom prelu gdje je bio igrokaz u kojemu smo mi Bunjevci predstavljeni kao neki primitivni i nekulturni ljudi kojima, kao što je tad bilo rečeno, ’smrdi iz usta’ itd. To nije istina. Mi smo uvijek bili dostojanstveni i žao mi je što uopće ima takvih igrokaza i što se ne znamo cijeniti i uzdizati već pravimo sami od sebe sprdnju. Trebali bi češće isticati činjenice kao što je ova, da je kraljica nosila našu nošnju!« zaključuje Marga.

Kraljica Marija Karađorđević

Marija Karađorđević (1900. – 1961.) bila je jugoslavenska kraljica, supruga kralja Aleksandra I. Karađorđevića i majka posljednjeg jugoslavenskog kralja Petra II. Bila je kćerka rumunjskog kralja Ferdinanda Hoencolerna i rumunjske kraljice Marije princeze od Velike Britanije i Irske. Za Aleksandra I. udala se 1922. godine i rodila mu je  tri sina – kralja Petra II. Karađorđevića, princa Tomislava Karađorđevića te princa Andreja Karađorđevića. Preminula je u Londonu, a njezini posmrtni ostaci ekshumirani su i prenijeti u Srbiju 2013. godine. U tradicionalnom društvu tadašnje Srbije bila je uzor smjerne supruge i majke, a bila je aktivna i u dobrotvornim organizacijama. 
J. Dulić Bako

Najave

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.