Samo tjedan dana nakon dvodnevnog službenog posjeta Zagrebu na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, srbijanski je šef države ­­­usred Beograda obećao obiteljima nestalih u Hrvatskoj da će njegov ured na tjednoj razini pratiti proces portage za nestalima. Na istom je sastanku otišao i korak dalje – obvezao se upotrijebiti sav mogućni utjecaj pozicije šefa države i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga na Vojsku Srbije da preda »sve što može predati« iz arhiva bivše JNA koji mogu pridonijeti potrazi na nestalima. 
Ustraje li Vučić u svojim namjerama i pokaže da njegove nedavne izjave iz Zagreba kako može pomoći u potrazi za nestalima nisu prazna priča, mogao bi to biti ozbiljan pomak u srpsko-hrvatskim odnosima, već godinama opterećenim neriješenim pitanjima iz bliske povijesti. To bi, dakako, značajno pridonijelo i poboljšanju položaja manjinskih zajednica u dvjema državama – Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. 
Na prvom sastanku predsjednika Srbije s obiteljima nestalih nisu, istini za volju, postavljeni nikakvi uvjeti i rokovi, ali je izaslanstvo obitelji nestalih od Vučića zatražilo da svoje izjave iz Zagreba provede u djelo.
Rekao im je kako on »nema razloga, niti jednog razloga, da se osobno ne uključi u ta pitanja« i ispuni što je obećano, te da ga »apsolutno ne zanima zaštita osoba koje su od ’91. pa nadalje bile u lancu odgovornosti ili možda i danas imaju neki utjecaj«, prepričala je novinarima nakon sastanka s Vučićem predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.
Vučić je od obitelji nestalih čuo ponovljenu istinu koje je i sam svjestan – da »srbijanske institucije već više od 20 godina nisu odradile svoj posao«, te da je »u ovom času on, kao predsjednik Srbije, osoba koja bi to pitanje mogla pokrenuti ako to zaista i želi«.
Alvir je izbjegla izravno reći je li optimist ili pesimist glede željenih rezultata: »Što ja osobno mislim i što misle obitelji? Da li vjerujem ili ne vjerujem da će on to napraviti? Ja čekam. Čekaju i obitelji«.
Čekaju i nastavljaju tragati za 1945 svojih nestalih i smrtno stradalih tijekom ’90-ih.
Razgovori na tjednoj razini o pitanju nestalih, uz razmjenu informacija »o pomacima, rezultatima i onome što je napravljeno« svoj bi nastavak trebali dobiti već posljednjeg tjedna u veljači, kad će se u Zagrebu sastati predsjednici dvaju državnih povjerenstava za nestale – Srbije Veljka Odalovića i Hrvatske Stjepana Sučića.
»Mi znamo da bi se nešto moglo riješiti. Niti ćemo reći da vjerujemo, niti da ne vjerujemo. Mi čekamo. Uvjereni smo da je – na temelju današnjeg nastupa i svega onoga što znamo o Vučiću kao lideru srpskom – da je mogućno i da se može. I bit ćemo strpljivi, ali ne dvije ili tri godine, kao što je to dosad bivalo. Čekat ćemo da svoje riječi pretvori u djela«, rekla je novinarima poslije sastanka s Vučićem Ljiljana Alvir.
Spominjani su i arhivi JNA i Glavnog stožera JNA u kojima su, kako vjeruju obitelji nestalih, većinom svi podaci koje traže.
»To je jasno svima da su u vojnim arhivima JNA i Generalštaba pohranjeni svi oni podaci, bar većina podataka koje mi tražimo«, rekla je Alvir.
Bilo je riječi i o arhivima i dnevnicima vukovarske bolnice, ali je naglašeno da su »arhivi JNA najbitniji, najtočniji i najsigurniji«.
Obitelji nestalih poručile su Vučiću i da »ne žele biti istražitelji i oduzimati legalnost institucijama koje su dužne pronaći nestale«. 
Predsjednik Srbije dobio je i simboličan dar – značku Međunarodnog komiteta Crvenog križa sa siluetom koja simbolizira nestale osobe, a na reveru je nose dužnosnici koji na taj način žele upozoriti na pitanje nestalih.
Prethodni sastanak istog dana šef države imao je s prvakom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavom Žigmanovim koji ga je ocijenio kao »plodotvoran«, prenijevši kako je Vučić poručio da se »Hrvati nikako ne smiju osjećati ugroženo« i da će »biti integrirani u sve segmente društva«. 
Vrijeme će vrlo brzo pokazati koliko je Aleksandar Vučić bio iskren i odlučan u svojim obećanjima, namjerama i djelima.
Tekst i foto: Velimir Ilić