Po kvaliteti i raznovrsnosti sadržaja koje nudi svojim čitateljima, tjednik Hrvatska riječ ističe se u odnosu na druge manjinske tiskane medije, ocjena je suradnika Novosadske novinarske škole (NNŠ) koji su proveli kvalitativno-kvantitavnu analizu ovog tjednika te deskriptivnu analizu njegovih podlistaka Hrcko i Kužiš tiskanih u 2017. godini. Rezultati ovog istraživanja predstavljeni su u srijedu, 14. veljače, u okviru seminara kojeg je NIU Hrvatska riječ organizirala za svoje uposlenike.
Tim od četiri analitičara analizirao je 2.561 tekst, uzimajući u obzir mjesto odakle se najčešće izvještava, žanrovsku strukturu, povod za izvještavanje, teme, najzastupljenije subjekte i dr., a prema riječima voditelja istraživanja – novinara i koordinatora projekata NNŠ-a Stefana Janjića, tjednik Hrvatska riječ je tu pronašao dobar balans, nije zatvoren u svoju zajednicu, a s druge strane nije se pretvorio u politički tjednik općeg tipa. 
»Sadržaj tjednika je kvalitetan, a ono što smo izdvojili kao neke zamjerke i sugestije, više se pojavljuje na nivou izuzetka nego pravila i mislim da je te greške zaista lako otkloniti«, rekao je Janjić, pohvalivši posebno izgled i sadržaj podlistka za mlade Kužiš, kao i podlistak za djecu Hrcko i novi rediznajnirani izgled tjednika.
O rezultatima istraživanja internetske i Facebook stranice Hrvatske riječi, odnosno o tome na koji način unaprijediti njihov izgled i privući veći broj korisnika, govorila je novinarka i urednica sajta NNŠ-a Vanja Đurić. Za razliku od tjednika i njegovih podlistaka, za koje gotovo da i nije bilo primjedbi, ona je rekla kako je za održavanje spomenutih stranica potrebno uložiti više rada, čime bi se, kako je istaknuto, trebala baviti isključivo jedna osoba. Budući da je to u postojećim uvjetima nemoguće, radit će se na tome da se iskoriste postojeći kapaciteti i da se uposlenici za to obuče putem odgovarajućih edukacija. 
Predsjednica Upravnog odbora NNŠ-a prof. dr. Dubravka Valić Nedeljković, koja je ovom prigodom među ostalim govorila o cenzuri kao najvećem neprijatelju novinarstva u Srbiji te manjinskim medijima (njihovom značaju, privatizaciji, tzv. kudizaciji), kaže kako se ova škola medijskim istraživanjima bavi posljednjih 20-ak godina, a posebno su im u fokusu mediji na jezicima nacionalnih manjina. 
»Zadatak istraživača je da dekonstruiraju uređivačku politiku, a u fokusu istraživanja je publika a ne studija slučaja jednog medija. Dakle, nas istraživače u ovoj metodi zanima ono što medij objavljuje i koliko to zadovoljava komunikativne potrebe zajednice kojoj je sadržaj namijenjen i koji je njen javni interes. To je nešto što bi trebalo zanimati i financijere, nacionalna vijeća, zavode za kulturu«, ističe Valić Nedeljković.
Seminar Novosadske novinarske škole pokazao se kao veoma koristan i potreban te će ovakve i slične NIU Hrvatska riječ nastojati organizirati i u predstojećem razdoblju.
I. P. S.