Nakon što su se slegli dojmovi poslije dvodnevnog službenog posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj 12. i 13. veljače, o dometima tog posjeta razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, koji pozdravlja susret Grabar-Kitarović s Vučićem u Zagrebu, jer je »svaki dijalog elementarni preduvjet rješavanja spornih pitanja«.
No, kako je u Zagrebu održan i prosvjed povodom dolaska srbijanskog predsjednika u Zagreb, jedno od pitanja za Bačića je bilo što misli o tom događaju? »Javni prosvjedi tečevina su demokracije i dok god se oni odigravaju u civilizacijskim okvirima, ne mogu biti sporni. Jasno je da osjetljivost ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa, osobito ratno naslijeđe, rezultira i pojačanom osjetljivošću svih, kako sudionika prosvjeda, tako i onih protiv kojih se prosvjeduje«, kaže Bačić.

Nephodan kontinuirani dijalog

Vučić je izjavio da je s Grabar-Kitarović razgovarao o pripadnicima manjina i o tome što Srbija može uraditi za hrvatsku manjinu u Srbiji i što može uraditi Hrvatska za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Iako Bačić nije bio član službenog izaslanstva Srbije i nije nazočio razgovorima, u svezi mogućnosti za unaprjeđenje položaja Hrvata u Srbiji, kaže: »Na sastanku s predsjednicom Grabar-Kitarović i njezinim suradnicima na Pantovčaku 9. veljače, uoči posjeta predsjednika Vučića, složili smo se da je pitanje provedbe članka 9. bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina ključno u setu otvorenih pitanja koja se tiču hrvatske manjine u Republici Srbiji.«
Vučić je izjavio nakon razgovora s Grabar-Kitarović da će biti uloženo i u vjerske objekte, katoličke, u Srbiji. Bačić kaže da se o tome razgovaralo na nedavnom sastanku Međuvladinog mješovitog odbora. »Vjerujem da je ta izjava na tragu naših zahtjeva za popis, obnovu i očuvanje sakralnih objekata koji su od značaja za povijest Hrvata u Srbiji, napose na području Vojvodine«.
U izjavama Grabar-Kitarović i Vučića stalno se ponavlja: »Dogovorili smo da nastavimo pregovore«. 
Tijekom Vučićeva posjeta Hrvatskoj najavljena je konkretna operativna suradnja dviju država u pronalaženju nestalih osoba, a Bačić komentira kako je »kontinuirani dijalog preduvjet za rješavanje otvorenih pitanja, pa tako i osoba koje se vode kao nestale u ratu« i naglašava da je »zasigurno iznimno važno što se predsjednik Srbije sastao i s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Opet stojim kod već izrečenoga – važno je da je uspostavljen dijalog, a za nadati se je da će polučiti što je moguće više pozitivnih pomaka.«

Dvije godine za »ozbiljnost«

Što se tiče pitanja granice na Dunavu, dvije vlade će u narednih dvije godine pregovarati o graničnim pitanjima, pa će se tek nakon toga, ako bude potrebno ići na međunarodna tijela, međunarodnu arbitražu. Nameće se pitanje je li dvije godine optimalan rok za takve bilateralne pregovore?
»Budimo precizniji, dogovoreno je ako se u bilateralnim razgovorima ne riješi ovo pitanje, onda bi o tome rješavali Međunarodni sud pravde u Hagu, kao stalno sudsko tijelo, ili pak arbitražni sud, kao ad hoc sudbeno tijelo, kao u slučaju Hrvatske i Slovenije. Možda da spomenem da je arbitražni sud koji je rješavao hrvatsko-slovenski spor, u dijelu koji se odnosi na sporni teritorij u Međimurju, stao na stajalište Hrvatske da granica ne ide sredinom Mure, kako je Slovenija smatrala, već da su granice katastarskih općina državne granice, kako je smatrala Hrvatska. No, u svakom slučaju, držim da su dvije godine dovoljne da se vidi postoji li ozbiljnost u namjerama za rješavanje ovoga pitanja.«
Na kraju Skupštine Srpskog narodnog vijeća, kojoj su nazočili oboje predsjednika, usvojena je Izjava SNV-a u kojoj se konstatira da se prava i položaj Srba u Hrvatskoj nisu bitnije promijenili od druge Velike skupštine, održane u 2013. godini i dodaje da se nastoje narušiti i ona prava koja su zagarantirana međunarodnim sporazumima, Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Komentirajući ovu Izjavu, Bačić kaže kako vjeruje da srpska zajednica u Hrvatskoj ima razloga za izvjesna nezadovoljstva i da uvijek ima prostora za poboljšanje u provedbi manjinskih prava. 
»Međutim, treba imati u vidu i podatke iznesene na posljednjoj sjednici MMO-a o doista visokoj zastupljenosti predstavnika srpske zajednice na sve tri razine vlasti u Hrvatskoj, ili pak činjenicu da Srbija ni ne posjeduje točne podatke o zastupljenosti manjina u javnom sektoru, osim brojke od ukupno 59 Hrvata zaposlena u čitavom Ministarstvu unutarnjih poslova, dok Hrvatska takve podatke posjeduje i osnova su za razgovore.«
Z. Sarić