Proslava velikoga franjevačkoga jubileja, tristote godišnjice od obnavljanja franjevačkoga samostana u Iloku, dovršena je IV. danima Julija Benešića, Illočanina. Ilok, koji živi s franjevcima od srednjega vijeka, ove im se godine odužio, baš oko spomendana svetoga Ivana Kapistrana, nizom izložbi i drugih manifestacija, među inima i organiziranjem IV. dana Julija Benešića te predstavljanjem Zbornika radova s dosadašnjih skupova.
    Prevoditelj, književnik, leksikograf, gramatičar i diplomata, no prije svega, intelektualac, Julije Benešić obilježio je kulturu Hrvata sredine 20. stoljeća i njemu je posvećen veći dio objavljenih radova, ali i ovogodišnjih referata. Na žalost, o Iloku i njegovoj povijesti pišu mnogi koji nisu ovladali ni elementarnom akribijom, poput, recimo, većine sudionika skupa o Iločkom statutu, pa ni Benešića nisu mimoišli takvi nadriznanstvenici. Ili, ublažimo premda za to nema potrebe, u Zborniku ima radova koji nisu na očekivanoj znanstvenoj razini, no istaknimo radova i ovogodišnje referate Ive Pranjkovića, Mate Batorovića te Marije Znike (neka mi drugi vrijedni oproste što ih nisam spomenuo), koji odista osvjetljavaju život Iločana, njihov jezik radosti i patnje te rad Julija Benešića i mnogih Iločana i Srijemaca. Naredni će Dani Julija Benešića biti posvećeni obilježavanju šestote obljetnice franjevaca u Šarengradu.