Osim što Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ ovoga mjeseca obilježava 15 godina od izlaska prvog broja obnovljenog istoimenog tjednika, u siječnju je i godinu dana otkako dužnost ravnatelja ove ustanove obnaša Ivan Ušumović. Povod je to za razgovor s njim o aktualnoj situaciji kada je u pitanju informiranje na manjinskim jezicima u tiskanoj formi, o problemima i poteškoćama s kojima se ustanova susreće, čitanosti tjednika, budućim planovima...
Što je prvo što ste zacrtali sebi kao ravnatelju kada ste prije godinu dana stupili na tu dužnost?
Prvu zamisao koju sam proveo u djelo zahvaljujući potpori uposlenika i angažiranih stručnjaka bila je redizajn tjednika i njegovih podlistaka od korice do korice. Po mom osobnom mišljenju, skupa smo napravili odličan posao i sada naš tjednik izgleda privlačnije, u duhu modernih tendencija, a svakako i oku ugodnije. Osim samog vizualnog redizajna, glavna i odgovorna urednica je iskoristila priliku i promijenila određene rubrike unutar tjednika te smo kao rezultat dobili potpuno osvježen tjednik koji pruža široku lepezu tema kako bismo zadovoljili sve generacije naših čitatelja, od Hrcka, preko Kužiša, do Hrvatske riječi. Upravo uz taj združeni napor sam stekao priliku bolje upoznati svoje uposlenike i poslove koje obavljaju, što mi je tada kao novom ravnatelju bilo izuzetno važno.
Koji su najveći izazovi s kojima se susreće ustanova na čijem ste čelu? 
Kao prvu i najveću prepreku u našem funkcioniranju moram izdvojiti zabranu zapošljavanja i dodatnog angažiranja suradnika. Uspoređujući nas i ostale manjinske tiskane medije koji imaju daleko više uposlenih novinara, dolazimo do zaključka kako nam nedostaje uposlenika iz novinarske struke te se nadamo da će zabrana zapošljavanja uskoro biti ukinuta. Istini za volju, tijekom 2017. godine imali smo dopust za dodatni angažman dopisnika i vanjskih suradnika što je umnogome olakšalo našu proizvodnju tjednika. Problem je to što svaka četiri mjeseca podnosimo novi zahtjev i nadamo se dopustu angažmana. Dugoročno, takav sustav otežava strateško planiranje i raspoređivanje uposlenika na radne zadatke. Našeg financijera, Vladu Pokrajine Vojvodine, moram pohvaliti za odličnu suradnju i reguliranje svojih obveza prema ustanovi uvijek na vrijeme. Jedan od specifičnih izazova u narednom razbolju je iznaći rješenje kako povećati broj pretplatnika. Ističem kako nijedan primjerak našeg tjednika ne završi u staroj hartiji, ali svakako bi nam poslovanje bilo umnogome lakše kada bi svaki broj imao svoju sigurnu adresu, pošto je teže vršiti prodaju putem kioska, kako zbog male vidljivosti pored mnoštva drugih magazina tako i zbog uštede vremena svakog kupca. Pretplatnici imaju taj privilegij da im novine stižu na kućnu adresu, dok ostali moraju otići do obližnjeg kioska ili prodavaonice kako bi uzeli naš tjednik.
Čitatelji tekstove mogu čitati i na internetskoj stranici tjednika www.hrvatskarijec.rs, a tu je i Facebook stranica na kojoj se objavljuju fotogalerije ali i kraći tekstovi. Koja je uloga novih medija u promociji tjednika i koliko su web i facebook Hrvatske riječi zaživjeli?
Od stupanja na dužnost ravnatelja ustanove pa do današnjeg dana radimo na povećanju broja pratitelja društvenih mreža. Društvene mreže su odlična platforma za promociju našeg tjednika, internetske stranice, a ono najbitnije je podizanje vidljivosti i pojačanje prodaje tjednika. Kratkim tekstovima zapravo predstavljamo jedan dio tema koje se nalaze u tiskanom izdanju Hrvatske riječi te privlačimo zainteresirane da posjete kioske, pretplate se i kupe naš tjednik. Plaćanjem sponzoriranih objava na Facebook stranici tjednika Hrvatska riječ, u stanju smo skupiti i do 37.000 pregleda po objavi. To svakako ovisi o količini uloženih sredstava za promociju, ali recimo radi usporedbe, za 1 dolar dobijemo oko 1800 pregleda, a za svaki naredni uloženi dolar uz broj pregleda dobijate i gratis preglede. Navedeni vid promocije umnogome je jeftiniji i učinkovitiji od reklama u klasičnim medijima poput radija i televizije. Ono što je vrlo pozitivno u ovom vidu reklamiranja je da imamo instant statistiku koja nam pomaže za daljnji razvoj strategije marketinga na platformi društvenih mreža. S ponosom mogu također reći, od danas je na adresi www.hrvatskarijec.rs potpuno nova, redizajnirana internetska stranica našeg tjednika i time smo zaokružili i završili proces promjene vizualnog identiteta koji smo započeli početkom prošle godine.
Kako vidite budućnost informiranja na manjinskim jezicima u tiskanoj formi?
Usprkos predviđanjima pojedinih medijskih stručnjaka kako će tiskani mediji u roku od narednih 10 godina otići u zaborav, mogu slobodno reći da su pogriješili u svojim procjenama. Na globalnom nivou je uočen porast prodaje tiskanih medija upravo zbog pretjerano velike količine neprovjerenih informacija koje pružaju razne internetske stranice iza kojih ne stoji ime odgovornih novinara, urednika ili osobe koja garantira istinitost informacija. Protekle godine istražen je fenomen »fake news« ili lažne vijesti koje su nastale upravo kao produkt zasićenja internetskih medija i njihove utrke u privlačenju što većeg broja posjetitelja stranica. Ljudi su shvatili da u tiskanim medijima iza svakog teksta stoji čitav niz osoba koje služe kao filter, daju vjerodostojnost i samim tim sprječavaju zlouporabu najznačanije valute današnjice, a to je informacija. Stoga se nadam da će taj globalni trend polako zahvatiti i našu sredinu, te će čitatelji s raznih mobilnih aplikacija prijeći nazad na tisak.
Podsjetimo, prvi ravnatelj NIU Hrvatska riječ, od 2003. do 2008. godine bio je Zvonimir Perušić, nakon njega ovu je dužnost tijekom sedam mjeseci obnašala Jasminka Dulić, a od konca 2008. do konca 2016. godine ravnatelj je bio Ivan Karan.
Ivana Petrekanić Sič