Kako prenose hrvatski mediji predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na svečanom primanju u iločkome Gradskom muzeju u povodu 26. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i 20. obljetnice završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema u ustavno-pravni poredak  Hrvatske da hrvatski narod nije želio rat ni žrtve te da danas, 27 godina nakon rata, Hrvatska Srbiji pruža ruku mira i suradnje.

 

Susjedima pružena ruka

 

»Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost«, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Na svečanom primanju, osim članova diplomatskog zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj, bili su ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica Iloka Marina Budimir i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, sudionica u procesu mirne reintegracije Vesna Škare-Ožbolt i drugi uglednici.

»Hrvatski narod tijekom svoje duge povijesti u zajedničkim državama od srednjega vijeka do modernoga doba uspješno je sačuvao svoju državnost u ustanovama bana i Hrvatskoga sabora. Višestoljetnu težnju za samostalnom državom, napokon je kao svoje povijesno i prirodno pravo ostvario 1991. godine na temelju volje izražene narodnim referendumom 19. svibnja i odluke Hrvatskoga sabora od 25. lipnja odnosno 8. listopada. Svijet je tu odluku prihvatio 15. siječnja 1992. činom diplomatskog priznanja brojnih država«, rekla je među ostalim predsjednica Grabar-Kitarović, ali je i istaknula kako je »nažalost, trebalo proći još punih šest godina do konačnoga cilja: mira i slobode na cijelom području Republike Hrvatske. Nakon uspješno završenih oslobodilačkih vojnih operacija tijekom 1995. godine Hrvatska je prihvatila, i u suradnji s Ujedinjenim narodima i predstavnicima srpske manjine na preostalim okupiranim područjima istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema uspješno provela proces mirne reintegracije tih područja«.

 

Proteklih 27 godina

 

»Podsjetit ću na neprijepornu činjenicu: hrvatski narod nije želio rat niti je želio žrtve. Stoga je hrvatsko državno vodstvo, vodeći se hrvatskim državnim interesima i najvišim moralnim uvjerenjima, prihvatilo plan mirne reintegracije kao zalog pomirenja i zajedničkoga života svih koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom. Tijekom toga procesa, u svom povijesnom govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. predsjednik dr. Franjo Tuđman naglasio je i ovo: ‘Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi. …naš dolazak u Vukovar, u taj simbol hrvatskih patnji, hrvatskih otpora, hrvatskih težnji za slobodom, hrvatske želje za povratkom na svoje istočne granice, na Dunav, o kome pjeva i hrvatska himna, to je naš znak, naša odlučnost da želimo zaista mir, pomirbu, da želimo stvarati povjerenje za trajan život, da u budućnosti više nikada ne dopustimo ono što nam se desilo«, podsjetila je na tadašnje događaje predsjednica Hrvatske. 

»Među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s brojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama kao i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, kao i odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini od ključne je važnosti za stabilnost jugoistočne Europe. Prošavši težak put rata i obnove, Republika Hrvatska u proteklih je dvadeset sedam godina svoje prisutnosti u međunarodnom životu, osim članstva u Ujedinjenim narodima i brojnim drugim svjetskim i europskim asocijacijama, ostvarila dva primarna vanjskopolitička cilja: članstvo u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu«, rekla je Grabar-Kitarović. 

H. R.