Nakon uređenja objekata i okolnog prostora predviđenih za bavljenje seoskim turizmom, nabave opreme, inventara i sredstava za rad potrebnih za pružanje predviđenih usluga, pristupa se razradi organizacije vršenja poslova kojom se preciznije određuju zaduženja i način rada. Ona prvenstveno ovisi od usluga koje će se pružati i raspoloživih ljudskih resursa, te ih je poželjno precizirati kako vremenski, tako i po vrsti kao što su:

– je li objekt turistički aktivan tijekom cijele godine ili je sezonskog karaktera;

–  usluge smještaja: vrsta i kategorija (sobe, apartmani, kuća za odmor i drugo), s ishranom (noćenje s doručkom, polupansion ili pun pansion) ili bez ishrane;

– definiranje ponude jela i pića: nude li se samo vlastiti proizvodi ili su potrebni i dobavljači;

 – usluge hrane i pića: »zatvorenog« ili »otvorenog« tipa (da li samo za korisnike smještaja ili i za druge individualne goste i grupe), način posluženja (klasičan, samoposluživanje ili švedski stol);

– dodatne usluge, aktivnosti i sadržaji: prodaja vlastitih prehrambenih proizvoda, alkoholnih i bezalkoholnih pića; izrada i prodaja suvenira; izložbene postavke i likovne kolonije; obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti (vodička služba); prezentacija tradicionalnih zanata; organiziranje piknika u prirodi; gastroradionice i degustacije; prezentacija lokalnih običaja i folklora; vožnja kočijama;

– rekreativne aktivnosti: vožnja biciklom, jahanje, ribolov, lov, pješačke ture i izleti.

Želja za doživljajem

 

Prilično je rašireno u suštini pogrešno mišljenje da se sveukupna dodatna aktivnost na turističkom seoskom kućanstvu svodi na sudjelovanje gostiju u poljoprivrednim radovima a da će gost za to još i platiti s obzirom da će mu to pričinjavati atrakciju i zadovoljstvo. Gost ne dolazi zbog sudjelovanja u radovima, nego zbog autentičnosti, ambijentalnosti i bijega od masovnosti, ali će mu pojedini radovi biti zanimljivi (naprimjer žetva ili berba). Suština je da gost želi vidjeti i saznati kako se ti radovi obavljaju i odvijaju zadovoljavajući time želju za doživljajem. Ponekad će neki od gostiju pokazati zanimanje za pojedine radove. U tom slučaju ti radovi mu se trebaju prezentirati (pokazati kako se to radi) kako bi ih pokušao i sam raditi (na primjer berba). Vrlo je rijedak slučaj da je cilj boravka gosta želja za aktivnim sudjelovanjem u poljoprivrednim radovima.

Paket proizvoda

 

Brojne su mogućnosti za raznovrsne usluge koje pruža seoski turizam, što uz osobnu kreativnost i zalaganje omogućuje izbjegavanje uniformiranosti ponude, a također i kreiranje tzv. paketa proizvoda. U ovom slučaju paket proizvoda je ukupnost/sveobuhvatnost (zbir) ponude omogućene i ostvarljive na seoskom kućanstvu (po potrebi uključujući i druga turistička gospodarstva kao i turističke potencijale samog sela i okolice) ukomponirane u jedinstvenu cjelinu (proizvod) po nekoj ukupnoj cijeni. Time se postiže originalna ponuda, odnosno prepoznatljivost, bolja prodaja kapaciteta i veći financijski efekti. Paket proizvoda daje atraktivnost, pruža gostu za njega bitan motiv dolaska – doživljaj. Osim toga, nuđenjem paketa proizvoda i usluga postiže se veća cijena nego kada bi se isti proizvodi i usluge (smještaj, hrana i piće, dopunski i rekreativni sadržaji i aktivnosti) nudili i prodavali pojedinačno. Važno je istaknuti da se pri plasiranju na turističko tržište u cijeni paketa proizvoda vrijednost svake usluge ne iskazuje pojedinačno već samo ukupna cijena paketa s tim da se moraju navesti sve sadržane usluge, a konkurentnost se ne postiže nižom cijenom nego kvalitetnom i originalnom ponudom.

Svaki proizvod ima svoj vijek trajanja, pa tako i turistički paket proizvoda. Zato je bitna inovativnost i prvobitni paket proizvoda dopunjavati i prilagođavati suvremenim tokovima tražnje uz obvezno očuvanje autentičnosti kao osnove seoskog turizma. Gost želi i očekuje »vrijednost za novac«!

 

Profil prosječnog potencijalnog gosta

 

Povezivanje s tržištem, odnosno prodaja osmišljene i formirane ponude paketa turističkog proizvoda u direktnoj je vezi s određivanjem ciljne grupe: kome smo ga namijenili, tko su budući gosti – korisnici usluga. Na temelju analiza zasnovanih na višegodišnjim istraživanjima i iskustvima sredina s razvijenim seoskim turizmom, profil prosječnog potencijalnog gosta u seoskom turizmu je sljedeći:

 – srednjih je godina,

 – željan je novih saznanja, doživljaja i atrakcija,

 – voli autentičnost i cijeni tradiciju,

 – materijalno je osiguran i troši iznad prosjeka ako je zadovoljan autentičnošću i doživljajem,

 – sklon je ruralnom, etno i gastroturizmu,

 – voli manje, još »neotkrivene« i neuniformirane destinacije,

 – godišnji odmor koristi u više dijelova, često se odlučuje za kraća vikend putovanja kako individualno, tako i putem grupnih aranžmana posredstvom turističkih agencija,

 – voli rekreativne aktivnosti tzv. umjerenog adrenalina,

 – komunikativan je iznad prosjeka,

 – voli kupovati autentične suvenire, zanatske i prehrambene proizvode,

 – uglavnom živi u urbanoj sredini i često ima ruralne korijene i

 – slobodno vrijeme voli provoditi s obitelji.

Atila Dunđerski