Pola milijuna eura
za rodnu kuću bana Jelačića
Hrvati u Srbiji su od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na dan rođenja bana Jelačića, 16. listopada, saznali kako će Hrvatskom nacionalnom vijeću biti uplaćeno pola milijuna eura za uređenje kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu. »Na ovaj važan dan za Hrvate htjeli smo pokazati kako držimo do onoga što smo rekli. Mislim da se Srbi i građani Srbije time trebaju ponositi«, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem održanoj u Beogradu. Na istoj konferenciji poručio je da je Srbija spremna za trilateralni susret s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević potvrdio je da će sve radove na rodnoj kući bana Jelačića financirati Srbija, te je kazao da je Grad Novi Sad poduzeo konkretne korake, tako da je Zavod za zaštitu spomenika kulture već stupio u kontakt sa svim suvlasnicima u tom objektu kako bi se ishodovale neophodne suglasnosti i dozvole za izvršenje radova. Predsjednik HNV-a Slaven Bačić je rekao da se vrlo skoro očekuje uplata sredstava kojima će se vršiti otkup i uređenje kuće prema projektu HNV-a i HKPD-a Jelačić i da će HNV postati vlasnik objekta koji će se koristiti za potrebe hrvatskih udruga u Petrovaradinu i Novom Sadu, kao i za područni ured HNV-a.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov kaže kako su Hrvati u Srbiji s velikim zadovoljstvom primili informaciju o osiguranju potrebnih, obimom nemalih, financijskih sredstava iz državnoga proračuna za obnovu rodne kuće bana Jelačića.
300. obljetnica franjevačke
rezidencije u Subotici
Franjevačka rezidencija sv. Mihovila u Subotici 2017. godine obilježila je 300 godina od osnivanja. Tijekom proslave obljetnice organizirano je nekoliko događaja u vidu znanstvenih skupova, predavanja i umjetničkih večeri, a središnji dio programa bio je znanstveni skup održan u utorak, 3. listopada, na temu 300. obljetnica franjevačke rezidencije sv. Mihovila u Subotici. Istoga dana, kao kruna obilježavanja obljetnice, priređena je velika liturgijska proslava uoči blagdana sv. Franje, a prikazan je i obred preminuća ovoga sveca.
Prema riječima gvardijana franjevačkog samostana fra Zdenka Grubera obilježavanje ovoga događaja važno je za cijeli grad, jer su franjevci u XVIII. stoljeću bili promotori i središte obnove u graditeljstvu, umjetnosti, obrazovanju, administraciji i dušobrižništvu.
U franjevačkom samostanu djeluju tri franjevca. Iako ih je toliko bilo i prije tri stoljeća, kada je rezidencija osnovana i kada je prostor na kojemu su djelovali imao značajno manje stanovnika, oni danas pastoral vrše na dva jezika: hrvatskome i mađarskome, a pored svakodnevnih služenja misa, ispovijedi i molitvenih susreta za djecu, mlade i odrasle, surađuju i s drugim vjerskim zajednicama.
U okviru međunarodnog znanstvenoga skupa održanog u Pastoralnom centru Subotičke biskupije Agustinianum desetak predavača iz Srbije, Hrvatske i Mađarske govorilo je o povijesnim prilikama u kojima su franjevci djelovali na prostoru Subotice (prvenstveno do 1759. kada je rezidencija postala samostan), ali i o rezultatima njihova rada te što se od njih dalje očekuje.
Jedan od organizatora obilježavanja obljetnice, predsjednik Hrvatskog dokumentacijsko-istraživačkog centra mr. Bela Tonković govorio je o razvitku franjevačke redovničke obitelji u tzv. Rezidencijalnom razdoblju (1717. – 1759.), te njihovom značaju u razvitku školstva u Subotici.
»Na kapitularnoj skupštini u Segedinu osnovana je 4. srpnja rezidencija franjevaca u Subotici, što znači da od tada franjevci stalno borave u gradu. Za prvoga poglavara imenovan je Jeronim Guganović rodom iz Ludoša, a pri osnutku rezidencije u njoj je živjelo tri svećenika redovnika. Njihov broj se vremenom povećavao, a zbog veličine prostora na kojemu su djelovali nisu svi ni živjeli u samostanu, već po novoosnovanim župama«, rekao je mr. Tonković.
