15 godina leksikona
Najnoviji, 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca predstavljen je u petak, 22. rujna, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Ovaj svečani događaj priredilo je Hrvatsko akademsko društvo u povodu 15 godina od početka rada na Leksikonu i 10 godina od dodjele priznanja Pro urbe.
»Ovo je i dalje ostao jedini leksikografski projekt u gradu. Mislim da smo u priličnoj mjeri uspjeli poboljšati kvalitetu onoga što radimo, što je malo usporilo proces izrade Leksikona. Obradili smo veliki broj osoba (i onih mlađih), što nas razlikuje od drugih sličnih leksikografskih projekata kod kojih se obično stavlja donja granica za živuće osobe. Primjerice, kod Hrvatskog bibliografskog leksikona i Srpskog biografskog rečnika granica je 1945. godina, odnosno u njih ne ulaze osobe rođene poslije te godine. Mi u naš Leksikon uvrštavamo i aktivne i zaslužne suvremenike«, ističe njegov glavni urednik dr. Slaven Bačić. On je ovom prigodom podsjetio kako se 2002. godine počelo intenzivnije razgovarati o ideji oko pisanja Leksikona, okupljati suradnike, prikupljati potencijalne teme, upoznavati stručna i najšira javnost u Vojvodini, Hrvatskoj i Mađarskoj. Kao rezultat toga sastavljen je abecedarij od preko tri tisuće natuknica i prvi pilot svezak Leksikona koji je obradio slovo A izašao je 2004. godine. Najnoviji broj Leksikona predstavio je redoviti profesor Pravnog fakulteta u Osijeku u mirovini dr. Josip Vrbošić, navodeći kako je on veoma važan i, po njegovom mišljenju, na određeni način predstavlja novost spram dosadašnjih brojeva. Trinaesti svezak, koji obrađuje pojmove koji počinju slovima Ko i Kr sadrži 180 članaka koje je napisalo 57 autora. U pogledu osoba, najzastupljenija su prezimena Kopilović i Kopunović, a potom i Kovač, Kovačić, Krmpotić, Križanović.
O značaju Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i o tome što on predstavlja u kontekstu ukupne kulturne situacije Hrvata u Vojvodini govorio je v. d. ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, jedan od pokretača ovog značajnog projekta.
»Broj i vrsta sadržaja koji se vežu uz hrvatsku zajednicu, bilo iz prošlosti, bilo iz sadašnjosti, u ogromnom su broju povećani. To znači da se slika nas samih, o nama samima povećala, obogatila, postala je cjelovita. Sada ne možemo reći da poznajemo samo povijest subotičkih Hrvata već s ponosom možemo istaknuti da znamo ono što je vezano uz Hrvate i iz drugih dijelova Bačke, dijelova Mađarske, vezano ne samo uz bunjevačke Hrvate, već i šokačke.
Održana manifestacija Srijemci Srijemu
Središnja manifestacija hrvatskih srijemskih udruga Srijemci Srijemu, koja je u subotu, 16. rujna, održana u Kulturnom centru u Staroj Pazovi, još jednom je potvrdila da je ideja pokrenuta prije pet godina s ciljem povezivanja srijemskih udruga i prezentiranja hrvatske kulturne baštine ispunila i više od očekivanog. Sada se sa sigurnošću može reći da je, kako u organizacijskom smislu tako i po kvaliteti izvedbe programa i broju sudionika, manifestacija dostigla zavidnu razinu, što su potvrdili i sudionici programa i gledatelji te večeri.
Pokrovitelj i organizator manifestacije Srijemci Srijemu su bili Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i domaćin HKPD Tomislav iz Golubinaca. Omladinski tamburaški orkestar, inače dobitnik više prestižnih plaketa i priznanja, sa svojim solistima, otvorio je manifestaciju: »Drago mi je da se ova manifestacija održava i da je iz godine u godinu sve uspješnija i nadam se da će ona imati dugu tradiciju. Također mi je drago što se Srijemci Srijemu ove godine održavaju u sklopu obilježavanja naše veoma važne manifestacije koju čuvamo i njegujemo u spomen na našeg istaknutog člana, a to su Večeri i noći Ilije Žarkovića Žabara«, istaknuo je predsjednik HKPD-a Tomislav Vlatko Ćaćić.
