Odbor Hrvatskog sabora 

i susret s predsjednikom 

Hrvatskoga sabora

 

 

Odbor Hrvatskoga sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sjednicu na temu Hrvatska manjina u Srbiji: položaj i perspektive. 

Predsjednik Odbora Božo Ljubić otvarajući sjednicu istaknuo je da položaj Hrvata u Srbiji nije na zadovoljavajućoj razini, a kao probleme je izdvojio ostvarivanje manjinskih prava iz područja obrazovanja u kontekstu zakonske obveze koju Srbija ne poštuje, rješavanje radno-pravnog statusa nastavnika iz Hrvatske, nedovoljnu zastupljenost predstavnika hrvatske zajednice u tijelima državne vlasti kao i tzv. bunjevačko pitanje. 

»Okupili smo se s ciljem da ova pitanja rasvijetlimo sa svih aspekata kako bi institucije Hrvatske s odgovarajućim institucijama Srbije pristupile rješavanju pitanja položaja ove manjine u Srbiji«, rekao je Ljubić uz zaključak da navedena pitanja sigurno opterećuju odnose dviju država te da ih treba rješavati i radi europske stabilnosti. Ljubić je rekao i da bi rješavanjem manjinskih pitanja Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj oni na taj način postali katalizator dobrih odnosa.  Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač rekao je da Srbija mora početi poštivati vlastiti Ustav i potpisane međunarodne ugovore među kojima je i bilateralni sporazum o međusobnoj zaštiti manjina. Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić izrazila je zadovoljstvo što su se kontakti s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji intenzivirali, te je zaključila kako se u pregovaračkom razdoblju ulaska Srbije u Europsku uniju treba i može učiniti puno na korist hrvatske manjine u Srbiji, na čemu je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova već puno toga i uradilo.  

Istom prigodom  predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov službeno je primio predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova i predsjednika Hrvatskoga nacionalnog vijeća Slavena Bačića.

Žigmanov i Bačić detaljno su upoznali prvog čovjeka zakonodavne vlasti u Hrvatskoj Božu Petrova s najvažnijim značajkama društvenoga položaja hrvatske zajednice u Srbiji, s aktivnostima koje DSHV i HNV čine glede ostvarivanja interesa i prava Hrvata u Srbiji, s problemima i izazovima s kojima se na tomu planu suočavaju, kao i očekivanjima koja imaju od institucija i tijela vlasti Hrvatske. Predsjednik Hrvatskoga sabora očitovao je veliko zanimanje za položaj Hrvata u Srbiji te iskazao uvjerenje da će on osobno, Hrvatski sabor, kao i drugi dijelovi vlasti Hrvatske nastaviti dalje pozorno pratiti probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji, te i nadalje odlučno inzistirati da se oni riješe na pozitivni način.

 

 

Dokumentarni film 

Pisme, bande, ljudi 

 

 

Prigodom jednog redakcijskog sastanka, glavna urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić predlaže novinaru ovog tjednika Zlatku Romiću da napiše tekst o tamburašima subotičkog kraja. Prihvativši se zadatka, on kreće u potragu za sugovornicima. Istražujući temu, dospijeva do nekadašnjih ili sadašnjih tamburaša koji nam govore o svojem radu, ujedno iznoseći i zanimljive detalje o osobama, događajima, običajima, društvenom kontekstu, a sve vezano za subotičku tamburašku priču. Ukratko je ovo prepričani scenarij dokumentarnog filma/serije redatelja Branka Ištvančića Pisme, bande, ljudi koji je subotičku premijeru imao u utorak u Velikoj vijećnici Gradske kuće. 

Serijal ima tri epizode od po 30 minuta, a sniman je na području grada Subotice i okolice u ožujku, travnju i rujnu prošle godine u produkciji Uredništva emisije Pučke i predajne kulture produkcijskog odjela kulture, Hrvatske radio televizije (HRT). O tamburašima od prije 70-ak godina do danas, na svoj pitki i humorom protkani način u filmu govori narator Zlatko Romić, pa se u priču, osim imena, nenametljivo, ali značajno upliće društveni kontekst, situacije i običaji koji oslikavaju vrijeme u kojem su tamburaši i bande imali različite uloge. Kroz sjećanja dr. Josipa Stantića, Stipana Bašića Škarabe, Stipana Prćića Baće, Marka Benčika, Stipana Jaramazovića, Stevana Nikolića, Antuna Letića Nuneta, Vojislava Temunovića, Mire Temunović i Marinka Piukovića gledatelji su s uživanjem pratili priču o crnim (romskim) i bilim (bunjevačkim) tamburaškim bandama isprepletenu s mnoštvom fotografija i starih filmskih zapisa.