Nekadašnji zbor Odjek 

iz Zemuna – 120. obljetnica

 

 

Hrvati su stoljećima nastojali sačuvati svoj identitet u Zemunu. I u prošlom stoljeću osnivane su hrvatske udruge kao što su Tomislav, Rodoljub, Odjek koje su gašene, ali u ovo vrijeme ponovno osnovane. Danas Zajednica Hrvata u Zemunu ima svoje dvije sekcije: knjižnicu i čitaonicu Ilija Okrugić i pjevačku sekciju zbor Odjek, koja nastavlja tradiciju nekadašnjeg zbora Odjek osnovanog 1896. godine, koja je proslavila svoju 120. obljetnicu.

Hrvatsko pjevačko društvo Odjek je počelo rad s 51 pjevačem (od kojih je bilo 16 žena), 15 članova utemeljivača i 96 članova prinosnika. Zbor društva je od samog početka bio vrlo kvalitetan, jer su se u rad uključili mnogi bivši članovi njemačkog pjevačkog društva. Kako društvo nije imalo svoje prostorije, vježbalo se u stanu zborovođe Tropša, ali usprkos tomu već 1897. godine repertoar zbora se sastojao od čak 98 pjesama. Broj pjevača je 1901. godine dostigao 90 članova. Istovremeno, broj pomažućih članova je stalno rastao pa je u to vrijeme dostigao 200 što ukazuje privrženost zemunskih Hrvata društvu. S druge strane tome je doprinijelo to što je Odjek osim njegovanja pjesme, provodio i važnu kulturnu misiju među zemunskim Hrvatima, pa su pod njegovim okriljem kasnije nikli i Hrvatska čitaonica i Hrvatski sokol. Pri Odjeku su radile i tamburaška i kazališna sekcija, kao i mala knjižnica.

Tradiciju nekadašnjeg zbora Odjek danas nastavlja istoimena obnovljena sekcija u Zemunu, čiji članovi  njeguju kulturu i tradiciju i čuvaju svoj identitet kroz izvođenje hrvatskih narodnih, domoljubivih i tradicionalnih pjesama.

 

 

Rekonstrukcija 

Franjevačkog samostana u Baču

 

 

U svibnju ove godine bit će točno tri godine kako su ispred ulaznih vrata u Franjevački samostan u Baču predstavnici Europske komisije u Srbiji, Ministarstva kulture i Pokrajinskog tajništva za kulturu najavili ulaganje oko 890.000 eura u obnovu i rekonstrukciju samostana. Najavljeni radovi počeli su tek krajem 2016. godine, ali ih je već na samom početku zaustavilo loše vrijeme. Ipak trebali bi biti okončani za 17 mjeseci, a to je vrijeme kada se na građevinskim i zanatski radovima na samostanskoj zgradi, ali i istraživačkom dijelu bogate samostanske zbirke treba mnogo toga uraditi. Ovim obimnim radovima neće biti obuhvaćena sama crkva, koja će za sada ostati u stanju u kakvom jest.

Službeni datum početka radova na rekonstrukciji Franjevačkog samostana u Baču je 16. studeni 2016. godine. Taj datum ostat će upisan kao datum kada je počela realizacija Ugovora o izvođenju radova na revitalizaciji Franjevačkog samostana u Baču, koji će trajati 17 mjeseci. Za tih 17 mjeseci u Franjevačkom samostanu bit će riješeni prije svega komunalni problemi, kao što su kanalizacija, struja i sama sigurnost tog vrijednog kulturnog naslijeđa. 

»Ti problemi, ali i dotrajao krov, fasada bili su i naš motiv što smo se dugo borili da osiguramo sredstva i pristupimo jednoj obimnoj rekonstrukciji samostana. Znali smo da za tako obiman posao ne možemo osigurati novac iz proračuna Ministarstva kulture, pa smo se koncentrirali na financijere kao što je Europska unija. Tako smo se uključili u program koji se provodi od 2004. godine, a to je program tehničke potpore Savjeta Europe i Europske komisije za prostor jugoistočne Europe. Projekt Vekovi Bača koji smo radili bio je jedan od 26 projekata u cijeloj jugoistočnoj Europi. Bili smo visoko rangirani, ali nismo dobili sredstva. Nakon toga uslijedio je još jedan natječaj za sredstva koja su preostala i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture je sudjelovao  na tom natječaju, pobijedili smo i tako su osigurana sredstva za rekonstrukciju Franjevačkog samostana«, pojašnjava dr. sc. Slavica Vujović, voditeljica projekta Rekonstrukcije Franjevačkog samostana u Baču. 

Sam natječaj tražio je da projekti budu koncipirani tako da sami po sebi budu održivi i imaju svoju svrhu i daju pozitivni efekt u zajednici. 

Paralelno s radovima na obnovi  istražuje se vrijedna i bogata samostanska zbirka. Dio materijala je već obrađen, a na tom poslu radili su etnolozi Etnološkog muzeja iz Beograda. Rezultat tog rada je izbor najvrjednijih primjeraka iz vrijedne samostanske zbirke koji će biti izloženi na postavci u prizemlju samostana u zapadnom krilu.