»Kulturno-vjerski portal Bitno.net jedinstveni je portal na hrvatskom jeziku, širi i raznolikiji od klasičnih vjerskih i kulturnih portala i dublji i fokusiraniji od općih news portala. Pokrenut je s ciljem da bude svakodnevno internetsko izvorište aktualnih informacija, značajnih tema i zanimljivih priloga za sve one koji žele svratiti pogled na bitno i obogatiti sebe.« Tako je prije šest godina, kada je pokrenut, svoju misiju definirao ovaj, po mnogima najčitaniji katolički i uopće vjerski portal na hrvatskom jeziku.
Miodrag Vojvodić je teolog i vjeroučitelj iz jedne zagrebačke škole, podrijetlom iz Novog Sada, i istovremeno piše za ovaj portal. U tekstovima, na osvježavajući način, piše o aktualnom trenutku Crkve kroz prizmu svjedočenja vjere pojedinaca i zajednica. Osvjetljujuje i događaje iz opće Crkve koji bi hrvatskim čitateljima inače teško bili dostupni, ali ostavlja im i zadatak: razmišljati o osobnom angažiranju za rast Crkve. Ni njegovi tekstovi koji tematiziraju pojave koje su nam geografski vrlo bliske, nisu manje privlačni. To su bili dovoljni razlozi da ga zamolimo za razgovor.
Od kada postoji, portal Bitno.net slovi za najčitaniji i najpopularniji katolički portal na hrvatskom jezičnom prostoru i među Hrvatima na globalnoj razini. Što ga čini toliko privlačnim u pristupu katoličkim temama i temama iz društvenih odnosa koje su relevantne i zanimljive za čitatelje?
Rekao bih kako portal Bitno.net svoju čitanost, popularnost i privlačnost duguje najprije Božjoj providnosti, a zatim našem ozbiljnom, profesionalnom i predanom pristupu temama koje spominjete. Taj pristup lišen je površnosti, senzacionalizma, agresivnosti i različitih krajnosti, koje često možemo uočiti u medijskom svijetu, a očito je kako su naši čitatelji to prepoznali. U studenom ove godine portal je obilježio šestu obljetnicu postojanja i danas se, Bogu hvala, možemo pohvaliti s oko tri milijuna mjesečnih posjeta i više od pola milijuna jedinstvenih mjesečnih posjetitelja. Od samoga početka postojala je želja izgraditi katolički medij koji će znati odgovoriti na suvremene izazove i pitanja i čitateljima pružiti autentičan navještaj Kristove poruke i nauka Njegove Crkve. Nastojimo biti »širi i raznolikiji od klasičnih vjerskih i kulturnih portala i dublji i fokusiraniji od općih news portala«, te u vremenu zaglušujuće medijske »buke« svojim čitateljima pružiti »siguran orijentir«, kako i stoji u nacrtu našeg djelovanja. Mislim da uspijevamo biti vjerski medij koji ljude formira i pomaže im na njihovu duhovnom putu.
Bitno.net se izdvaja u odnosu na ostale portale i klasičan katolički tisak u Hrvatskoj po tome što često donosi tekstove iz duhovne baštine Istočnih Crkava, često Srpske Pravoslavne Crkve, ali i izbor iz društvenih tema kroz koje tematiziraju život kršćana u cijelom svijetu, s naglaskom na suvremene proturječnosti i poteškoće u praktičkom svjedočenju vjere. Kako graditi zajedničke puteve medijskog djelovanja kršćana na našim prostorima?
Sveti papa Ivan Pavao II. govorio je kako Crkva mora disati objema plućnim krilima – zapadnim i istočnim, želeći naglasiti kako kršćanski Zapad ne može postojati bez kršćanskog Istoka. Premda je Bitno.net prvenstveno katolički portal, rekao bih kako naše djelovanje ima i prepoznatljiv ekumenski karakter. On se očituje u redovitom praćenju svih relevantnih događaja u Pravoslavnoj Crkvi, pa tako i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, ali i u približavanju silnog duhovnog bogatstva koje posjeduje kršćanski Istok – bilo da je riječ o liturgijskoj glazbi, pravoslavnim običajima ili savjetima poznatih pravoslavnih duhovnih otaca. Premda smo zbog nekih tekstova bili kritizirani, mislim da je naš pristup, lišen kompleksa, brojnim čitateljima otvorio potpuno novu duhovnu dimenziju. Željeli smo pronaći ono što nam je zajedničko i što nas povezuje, ali isto tako bez ustručavanja progovoriti i o našim međusobnim razlikama. Na Vaše pitanje o zajedničkim putevima medijskog djelovanja kršćana na našim prostorima odgovorio bih kako je temelj svakog kršćanskog djelovanja, pa tako i onog medijskog, evanđeoski zakon ljubavi. Bez ovog temelja nemoguće je bilo što graditi, a kamoli širiti Radosnu vijest putem medija. Unatoč svim razlikama koje postoje među kršćanskim crkvama i zajednicama, a koje ne smijemo umanjivati, u našem se medijskom djelovanju mora osjetiti ljubav i poštovanje, kako bi rekao sveti Pavao, naše istinovanje mora biti u ljubavi.
Imaju li internetski portali i socijalne mreže kapacitet da potisnu klasični vjerski tisak? Je li mogućnost javnog komentiranja osvježila kršćansku publicistiku ili je, s druge strane, stvorila nove (virtualne) kršćanske zajednice?
Moram naglasiti da nisam medijski stručnjak, stoga moj odgovor na ovo pitanje uzmite s određenom rezervom. Rekao bih kako digitalni mediji u današnje vrijeme imaju sve veću ulogu, što za klasični vjerski tisak predstavlja novi izazov. Svijet digitalnih medija, blogova i društvenih mreža otvorio je potpuno novo područje u kojemu se mnogi nisu dobro snašli. Stari koncepti medijskog djelovanja klasičnog vjerskog tiska zasigurno više ne funkcioniraju i bit će potrebno pronaći nove modele koji će odgovoriti zahtjevima suvremenog čovjeka. Nažalost, teško je pronaći dobre primjere ove preobrazbe u našim tiskovinama. Mislim da je prvi takav iskorak napravio najstariji vjerski časopis Glasnik Srca Isusova i Marijina koji je pronašao novi model djelovanja povezavši svoje čitatelje u zajednicu onih koji žele postati glasnici Srca Isusova u svijetu. Učinio je to povezivanjem sadržajno osvježenog tiskanog izdanja, mrežne stranice i društvenih mreža. Ostali tiskani mediji i dalje funkcioniraju po starom modelu, no njihov utjecaj ne može se usporediti s utjecajem koji su imali do prije petnaestak godina. U svakom slučaju, klasični vjerski tisak svakako ima budućnost, ali jedino ako uspije odgovoriti na suvremene izazove i pronaći svoj novi prepoznatljivi identitet. Što se tiče sveopće umreženosti koja je pojavom društvenih mreža postala još snažnija, rekao bih kako je riječ o nečemu što po sebi nije ni dobro ni loše. Riječ je o velikoj mogućnosti koja stoji na raspolaganju i nama vjernicima, a koju možemo iskoristiti na dobar ili loš način. Digitalni svijet i svijet društvenih mreža omogućili su svakome da iznese svoja razmišljanja ili komentar, što je sa sobom donijelo pravu poplavu raznoraznih blogova, portala i virtualnih zajednica na kojima se često mogu pronaći i vrlo površni, nekvalitetni sadržaji u kojima se čovjek može doslovno izgubiti. Osim toga, društvene mreže doista stvaraju iluziju zajedništva koja je i utemeljitelja Facebooka navela da izjavi kako »Facebook može imati onu ulogu koju je nekada imala Crkva – da spaja ljude u zajednice«. Društvene mreže zasigurno imaju svoju ulogu u povezivanju, ali stvarnost neposrednog crkvenog zajedništva ne mogu zamijeniti.
Pišete, među ostalim, i o ekumenizmu, osobito o dijalogu i odnosima između Srpske Pravoslavne Crkve i Katoličke Crkve. Koliko Vam u tome znači iskustvo poznavanja vjerskog mozaika u Vojvodini? Kako birate teme?
Premda sam Novi Sad napustio s 14 godina, moram priznati kako je iskustvo života u multikulturalnoj sredini u kojoj čovjek svakodnevno doživljava bogatstvo raznolikosti na mene ostavilo snažan utjecaj. Odrastao sam uz novosadske franjevce čije je djelovanje nadilazilo katoličke okvire i svjedočio sam njihovom istinskom bratskom odnosu s drugim kršćanskim zajednicama, među kojima je na prvom mjestu bila Pravoslavna Crkva. I danas se živo sjećam pravoslavnog svećenika koji je godinama dolazio kod franjevaca na polnoćku i uskrsnu svetu misu. Njegova prisutnost davala je tim slavljima poseban karakter. Također, franjevci su često bili gosti na pravoslavnim slavljima. To iskustvo međusobnog poštovanja i uvažavanja, unatoč svim razlikama, bilo je pravo bogatstvo. Vjerojatno je to razlog zbog kojega su mi teme koje spominjete tako bliske i drage. Ponovno ću se prisjetiti sv. Ivana Pavla II. koji nas je prigodom povijesnog posjeta Hrvatskoj 1994. godine podsjetio kako »vjera mora ponovno postati snaga koja ujedinjuje i daje dobre plodove, poput rijeka koje protječu ovim krajevima«. Upravo zato kroz svoj rad na portalu želim pridonijeti rađanju tih dobrih plodova o kojima govori sv. Ivan Pavao II. i nadam se kako u tome barem donekle uspijevam.
Marko Tucakov
