»Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god oni živjeli – to je naša ključna zadaća« poručio je premijer Andrej Plenković na početku prvog dana rada konstituirajuće sjednice 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH koja je održana u Zagrebu 18. i 19. prosinca. Plenković je istaknuo kako je Vlada Hrvatske odlučna rješavati sva otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili ali i razmotrili gdje stojimo. »Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donesemo zaključak što želimo postići u narednom razdoblju«, poručio je državni tajnik Milas.
Predsjednik i potpredsjednici
U nastavku sjednice izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta. Pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi Ivan Grbešić koji je izabran za predsjednika zahvalio se na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati, odnosno unaprjeđenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. »Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje« – poručio je Grbešić.
Miljana Glamuzina izabrana je za potpredsjednicu – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. »Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača«, poručila je.
Ivan Gugan iz Mađarske izabran je za potpredsjednika/predstavnika hrvatskih manjina. »Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom pridonijeti poboljšanju položaja hrvatskih manjina ali i uopće Hrvata izvan RH«, poručio je.
Luka Budak iz Australije izabran je za potpredsjednika/predstavnika hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja koji je poručio da je »očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine«.
Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu/pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja koja je rekla: »Uz iskrenu želju sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH«.
Državljanstvo, učenje jezika...
Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici se razmatrala mogućnost unaprjeđenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak je stavljen na dio vezan uz mogućnosti unaprjeđenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan RH, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.
Vlada Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan RH.
Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan RH. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unaprjeđenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine a za svoj rad ne primaju nikakvu novčanu naknadu.
Zastupljenost Hrvata izvan RH u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s matičnom domovinom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Hrvatske. Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.
Hrvate iz Srbije u ovome tijelu predstavljaju Darko Sarić Lukendić iz Subotice, Krunoslav Đaković iz Srijemske Mitrovice i Snežana Periškić iz Monoštora.
Ž. Ć.
